Lideri zemalja G7, nakon Njemačke, doputovali su u španjolsku prijestolnicu, gdje počinje sastanak NATO saveza. Pridružili su im se šefovi država i vlada ostalih zemalja članica, a Hrvatsku predstavlja predsjednik Milanović.


I u Madridu je glavna tema rat u Ukrajini, zbog čega je glavni tajnik Saveza najavio drastično povećanje snaga za brzo djelovanje i to bi na samitu trebale odobriti sve članice. Tema će biti i primanje Švedske i Finske, čemu se protivi Turska.

"Madridski sastanak bit će ključan sastanak. Dogovorit ćemo novi strateški nacrt - madridski strateški nacrt - koji će biti plan za NATO u opasnijem i nepredvidljivijem svijetu. Dogovorit ćemo značajnu promjenu odvraćanja i obrane s više snaga visoke spremnosti, s više isturene obrane, s više postavljene opreme. Dogovorit ćemo opsežan paket pomoći za Ukrajinu, kako bismo joj pomogli da zadrži svoje pravo na samoobranu", kazao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Samit šefova država i vlada članica NATO-a u Madridu počinje u utorak navečer gala večerom koju organiziraju španjolski kralj Filip VI i kraljica Leticija.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji predvodi naše izaslanstvo, skupa sa suprugom Sanjom Musić Milanović  prisustvovat će svečanoj večeri.

Zoran Milanović Potvrdio Ured predsjednika: Milanović će se sastati sa finskim predsjednikom i švedskom premijerkom

Jens Stoltenberg NATO drastično povećava broj vojnika za brzi odgovor: "Rusija predstavlja najveću izravnu prijetnju..."

Osim čelnika 30 država članica NATO-a, na samit su pozvani čelnici još desetak zemalja, među kojima su Australija, Novi Zeland, Japan, Južna Koreja, Gruzija.

Još nema definitivne potvrde hoće li se pojaviti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ili će se sudionicima sastanka obratiti video-vezom.

Vladimir Putin na Dan pobjede u Moskvi Kremlj se oglasio o uvjetima za kraj rata. Putin uvodi sankcije supruzi i kćeri američkog predsjednika

U Madridu su i čelnici Švedske i Finske, država koje su aplicirale za članstvo u Savezu. Na sastanku sudjeluju i čelnici EU-a, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

U srijedu su predviđene dvije radne sjednice na razini šefova država ili vlada. Između tih dviju sjednica, predsjednik Milanović imat će bilateralni sastanak s finskim predsjednikom Saulijem Niinistöm.

U četvrtak, zadnji dan samita, predviđena je jedna radna sjednica na najvišoj razini nakon koje će predsjednik Milanović imati bilateralni sastanak sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson.

Ukupan broj sudionika samita procjenjuje se na oko pet tisuća, a njihovu sigurnost čuva oko 10 tisuća pripadnika snaga sigurnosti koji su raspoređeni po cijelom gradu.

Policajci na konjima i pješice patroliraju gradom, a zračni prostor štiti više desetaka helikoptera. Prema španjolskom ministarstvu obrane, na visokom stupnju pripravnosti su i borbeni zrakoplovi i protuzračna obrana. Informatičke mreže su pod pojačanim nadzorom zbog opasnosti od kibernetičkih napada.

Budući da su dijelovi grada blokirani, španjolske vlasti pozvale su građane Madrida da sljedećih dana svi koji mogu rade od kuće.

Stoltenbergova najava o 300.000 vojnika

Uoči samita, glavni tajnik Jens Stoltenbrg je najavio da će na sastanku biti donesena odluka o povećanju broja vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300.000.

“Mi ćemo transformirati NATO-ove snage za odgovor i povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300 tisuća”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu, ususret samitu NATO-a u Madridu.

Ilustracija Finska i Švedska predale zahtjev za članstvo u NATO-u, Stoltenberg: "Vi ste naši najbliži partneri"

Jens Stoltenberg i Zoran Milanović Milanović razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a, otkriveno i o kojim su temama pričali

Trenutačno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina.

Te snage u visokom stupnju pripravnosti neće biti stalno raspoređene na istočnom krilu, nego će biti u svojim zemljama, ali će se u slučaju potrebe moći brzo rasporediti.

Samit se odvija u jeku najveće sigurnosne krize od Drugog svjetskog rata koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak.

Na dnevnom redu sastanka na vrhu je pitanje kako ruska brutalna agresija na Ukrajinu i nova sigurnosna realnost u Europi utječu na pristup NATO-a obrani i odvraćanju.

Visoko na popisu prioriteta je i rastući utjecaj Kine i sigurnosne posljedice klimatskih promjena, zatim druge prijetnje, terorizam i nestabilnost u Sjevernoj Africi i Sahelu.

Ruski napad na Ukrajinu nagnao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti, što je donedavno bilo nezamislivo, i one su 18. svibnja službeno zatražile članstvo u NATO-u.

Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske. U tijeku su intenzivni diplomatski napori kako bi se uklonila blokada.

  

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju