Klimatske promjene (Ftoo: Gliver/Thinkstock)
Klimatske promjene (Ftoo: Gliver/Thinkstock)

Jedan od glavnih ciljeva prošlogodišnjeg summita o klimatskim promjenama u Parizu bit će vrlo teško, ako ne i nemoguće ispuniti, smatraju vrhunski svjetski znanstvenici, koji su se ovog tjedna sastali na Oxfordu.


Na povijesnom summitu o klimatskim promjenama u Parizu 2015. godine, dogovoren je cilj među svim zemljama svijeta, koje su se obvezale da će raditi na smanjenju globalnog zatopljenja, odnosno zadržavanju njegovog rasta ispod dva Celzijeva stupnja ili, ako je moguće, čak i ispod 1,5 stupnja, u usporedbi s predindustrijskim razdobljem na Zemlji.

"Trenutno imamo svega nekoliko scenarija koji nas vode prema tom cilju i oni dolaze izvan uobičajenih krugova", ističe Valerie Masson-Delmotte, klimatologinja s pariškog Instituta Pierre Simon Laplace, a prenosi AFP.

Modeli ne izgledaju obećavajuće

Tek par od više stotina kompleksnih računalnih modela, koji izračunavaju ubrzano smanjenje stakleničkih plinova, koji izazivaju klimatske promjene, pokazuju da je ostvarenje tog cilja i moguće.

Granica od dva Celzijeva stupnja kao maksimalna granica globalnog zatopljenja u odnosu na predindustrijsko razdoblje postavljena je još 2009. godine na summitu u Kopenhagenu, a u međuvremenu je o toj temi napisana i brojna literatura.

Ipak, najnovija klimatska previranja - toplinski udari, smrtonosne poplave, iznenadne oluje koje pogoni podizanje razine mora - natjerale su svjetske lidere na postavljanje još zahtjevnijeg temperaturnog cilja na summitu u Parizu, a dokument koji je tamo uobličen, potpisalo je 195 zemalja u prosincu 2015. godine.

Ambiciozan cilj

Čitavu stvar predvode i zagovaraju male otočke nacije, nekima od kojih prijeti nestanak pod morskim valovima unutar nekoliko narednih desetljeća, ako se stvari drastično ne promijene.

Cilj od 2 stupnja za mnoge znanstvenike bio je još 2009. gledan kao krajnje ambiciozan u političkom i tehničkom smislu, a mnogi znanstvenici vjeruju da je zadržavanje zagrijavanja ispod 1,5 stupnja gotovo nemoguća misija.

"Prvu godinu iznad granice od 1,5 stupnja možda ćemo svjedočiti unutar idućih deset godina. Opasnost je u tome što će nas to natjerati da rješenje tražimo u geo-inženjeringu, radije nego da postižemo široku dekarbonizaciju", smatra Kevin Anderson, zamjenik direktora Centra za klimatska istraživanja Tyndall u Engleskoj.

Traženje 'zakrpa'

"Zakrpavanje" problema geo-ineženjeringom moglo bi se više svidjeti političarima od implementacije cjelovite transformacije nacionalnih ekonomija, dodaje Anderson.

Ipak i tu postoji problem, jer svega nekolicina tih tehnologija tek je prošlo eksperimentalnu fazu, a one koje i jesu, mogle bi podići posve nova pitanja.

Radikalne promjene za obuzdavanje klimatskih promjena bit će nužne, a nisu uključene samo one tehničke, več u jednakoj mjeri i političke, jer će nam biti potrebne nove vrijednosti i norme za njih.