Stotinu i dvije osobe poginule su u dvostrukom samoubilačkom napadu 10. listopada pred kolodvorom u Ankari, uoči prosvjeda mirovnih i prokurdskih aktivista protiv sukoba vladinih snaga i kurdskih gerilaca na jugoistoku zemlje.
Iako vlasti upiru prstom u džihadiste Islamske države (IS), ne isključuju mogućnost da su dvojica napadača bila povezana sa zabranjenom Radničkom strankom Kurdistana (PKK) koja od 1984. vodi pobunu protiv Ankare.
Kurdska oporba, pak, optužuje vladu da nije osigurala skup i smatra je suodgovornom za najmrtonosniji napad u povijesti Turske. Slične kritike dolaze i medija u nekim zapadnoeuropskim državama u kojima živi značajna kurdska manjina.
"To je kao da američku administraciju optužite za terorističke napade na SAD ili britansku vladu za londonske bombaške napade", rekao je viši savjetnik turskog premijera Cemaletin Hasimi. "To je sramotno", dodao je.
Iako je PKK nakon napada obustavio gerilske aktivnosti, Ankara smatra da mira neće biti dok Kurdi "ne smanje apetite" i ne odustanu od svog konačnog cilja, neovisne države na jugoistoku zemlje.
Od pakla do raja: Nevjerojatan putopis Sirijca koji je prošao svoje 'Čistilište' na putu do Njemačke
No Kurdi, saveznici SAD-a i međunarodne koalicije u borbi protiv IS-a u Siriji i Iraku, teško će propustiti priliku da osnaže svoj utjecaj u regiji u kojoj živi oko 40 milijuna pripadnika tog naroda.
Zbog obnovljenog nepovjerenja vjerojatniji je nastavak vojnog obračuna, nego skori povratak za pregovarački stol. "Nema te zemlje na svijetu koja je spremna dopustiti bilo kojoj organizaciji da svrgne legitimnu vlast", rekao je Hasimi.
Međusobne optužbe za napad događaju se u predizbornoj atmosferi, uoči parlamentarnih izbora 1. studenoga na kojima se predsjednik države Recep Tayyip Erdogan nada vratiti apsolutnu većinu koju je AK izgubio u lipnju.
Erdogana, koji kao premijer i predsjednik 13 godina vodi Tursku, kurdska oporba optužuje za propuste obavještajnih službi i smatra ga odgovornim jer potiče nacionalizam i raspoloženje protiv kurdskog naroda.
Sličan teroristički napad u turskom gradu Surucu u kojem su u srpnju poginula 32 prokurdska aktivista bio je povod za obnovu sukoba vlade i PKK-a i kraj mirovnog sporazuma iz ožujka 2013.
Iako je vladina istraga pokazala da iza napada stoji IS, Kurdi su se osvetili ubojstvom dvojice pripadnika snaga sigurnosti koje su potom odgovorile zračnim udarima po uporištima PKK-a. Otad su poginula 144 turska vojnika i policajca, dok se kurdske žrtve ne mogu neovisno potvrditi. "Mi samo odgovaramo na stanje na terenu, a turske snage djeluju više defanzivno, nego ofanzivno", tvrdi Hasimi.
Turska policija nedavno je u Istanbulu uhitila pedesetak stranih državaljana u sklopu opsežne istrage napada u Ankari. Nacionalnost privedenih nije objavljena, ali je policija objavila da su se pripremali za put u Siriju i Irak i borbu na strani IS-a.
Visoki vladin dužnosnik podsjeća da je i PKK u prošlosti izvodio slične napade. "Nema ničega što bi nas navelo na zaključak da PKK to nikada ne bi napravio. To ne znači da jest, ali nijednu organizaciju ne možemo isključiti", rekao je Hasimi.
Vlada u Ankari smatra da je mirovnim sporazumom iz 2013. rješeno kurdsko pitanje i zajamčena politička i kulturna autonomija oko 15 milijuna Kurda u Turskoj. Ali optužuje PKK da je zlouporabio pruženu ruku Ankare te da rat u Siriji korisiti kao izgovor za jačanje svog utjecaja u regiji i ostvarenje konačnog cilja - ujedinjenje svih Kurda koji osim u Turskoj žive u Siriji, Iraku i Iranu.
To pokazuje da "sigurnosni aspekt" kurdskog pitanja još nije rješen, kažu u vladi aludirajući na potrebu da se kurdski gerilci vojno poraze.
"Kada na svoj teritoriju imate terorističku organizaciju, nema te države koja ne bi poduzela akcije“, rekao je Hasimi misleći na PKK koju Turska, EU i SAD smatraju terorističkom skupinom. "Moraju se razoružati i prestati ubijati naše građane. Samo tada imat ćemo šansu za nove razgovore", istaknuo je.
Turska nezadovoljna pomoći Zapada u borbi protiv terorizma
Turska zamjera Zapadu da joj nedovoljno pomaže u borbi protiv terorizma, imajući u vidu da je jedina zemlja na svijetu izložena trostrukoj prijetnji: PKK-a, IS-a i revolucionarne marksističke skupine DHKP-C.
"Turska je jedinstvena po tome što je meta islamističke, nacionalističke i ljevičarske organizacije", ističe Hasimi. "Zapadne zemlje traže od Turske da spriječi dolazak stranih boraca u Siriju, a kada se radi o razmjeni obavještajnih podataka čini vrlo malo", dodao je.
Prema službenim podacima, samo 800 do 900 ljudi iz Turske priključilo se u IS-u u Siriji koji zajedno sa stranim borcima ima oko 25.000 pripadnika. Iz Turske je deportirano više od 1350 osoba, a ulazak u zemlju zabranjen je za 13.500 ljudi iz 98 zemalja. Osamnaest posto su europskog i američkog podrijetla, a 56 posto iz sjeverne Afrike i Bliskog istoka.
Zemlja koja ima 1300 kilometara dugu granicu sa Sirijom i Irakom iskopala je 333 kilometra rovova, izgradila 60 kilometara nasipa i 13 kilometara zida, razvukla 160 kilometara bodljikave žice i osvjetlila 267 kilometara granične crte koju nadzire termalnim kamerama i sustavima za noćno promatranje.
Turska, koju se optuživalo da borcima IS-a prešutno dopušta ulazak u Siriju sa svoj teritorija i od islamista kupuje sirijsku naftu, uzvraća podacima o zaplijeni ilegalnog goriva.
Godine 2013. oduzeto je 78 milijuna litara, a 2014. više od 79 milijuna krijumčarenog goriva. Količine zaplijenjenog goriva u gradovima uz granicu dosegnule su 20 milijuna litara, četiri puta više nego ranije, kažu u vladi.
"Ostane li politička klima u Siriji ista, imat ćemo terorističku organizaciju kakvu nismo mogli ni zamisliti 2011.", upozorio je Hasimi. "Bez sveobuhvatnoj plana za Siriju, svjedočit ćemo terorističkoj organizaciji goroj od IS-a", zaključio je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
