Večer prije izricanja presude Radovanu Karadžiću iz Haaga se za Dnevnik Nove TV javila Ivana Petrović.

Galerija


Večer prije izricanja presude Radovanu Karadžiću u Haagu službenih predviđanja nema. Ivana Petrović, urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV, koja se već nalazi u Haagu, kaže da je vrlo teško predvidjeti što će sud odlučiti jer su taj sud i ujednačena sudska praksa, kako kaže, dva posvađana pojma. 

Vezani članci Ivana Petrović (Foto: Dnevnik Nove TV) Ivana Petrović otkriva zbog čega je Papa poslao kontrolu Kaptolu: "Utvrđuje se je li Bozanić za to znao ili nije" Radovan Karadžić (Foto: AFP) Bošnjačke udruge traže donošenje zakona kojim bi se zabranilo nijekanje genocida i ratnih zločina potvrđenih pravomoćnim presudama

"Ali mislim da je realno da je donja granica da Žalbeno vijeće Karadžiću ne smanji postojeću kaznu u trajanju od 40 godina. Osuđen je za genocid u Srebrenici. Bio je optužen za dvostruki genocid, znači za genocid još u sedam drugih BiH općina, međutim to nije dokazano i podvedeno je pod teške ratne zločine, dakle teror, progone i ubijanje Bošnjaka i Hrvata", kaže Petrović.

Theodor Meron, predsjednik Suda i predsjednik Žalbenog vijeća izuzeo se na zahtjev Karadžićeve obrane, koja je tvrdila da bi on bio pristran u ovom žalbenom postupku s obzirom na to da je sudio sve slične slučajeve koji su nužno vezani za Karadžića i potvrdio im visoke kazne.

"A upravo to je ono što zovemo ujednačena sudska praksa i to su slučajevi koji bi trebali utjecati na ovu presudu. Biljana Plavšić je priznala krivnju za genocid. Galić je osuđen na doživotnu robiju za opsadu Sarajevu koja se i Karadžiću stavlja na teret. Tolimir na doživotnu za Srebrenicu. I Mile Martić je osuđen na 37 godina u tom predmetu za tzv. Krajinu gdje je Radovan Karadžić uz Slobodana Miloševića apostrofiran kao član udruženog zločinačkog pothvata", kaže Petrović, dodajući da je ta presuda vrlo bitna  zbog toga što slučaj Karadžić ima svoj kontekst.

"U startu u samom optuženju on nije povezan s Beogradom, odnosno s Miloševićem i njegovim političkim, vojnim i obavještajnim vrhom, nego on samostalno nosi taj udruženi zločinački pothvat", kaže Petrović.

Žrtve se nadaju da će biti potvrđena doživotna. Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, komentirao je Karadžićevu izjavu iz završnih riječi prema kojoj on nije znao da se dogodio genocid u Srebrenici.

„Uzmimo u obzir samo presudu Međunarodnog suda pravde, kad je u pitanju tužba BiH protiv Srbije i Crne Gore gdje je Vojska Republike Srpske označena kao odgovorna za počinjeni genocid u Srebrenici, ali i za druge zločine u BiH. Genocid je započet 1992. godine na prostoru Prijedora, Bosanske krajine, Posavine i završio se 1995. u Srebrenici. Ako već tvrdi da nije znao 1995. itekako je znao što se događa na prostoru BiH 1992. godine", kaže Tahirović.

Po prvi put jedna pravomoćna presuda Tribunala neće biti objavljena u izravnom prijenosu nego će je javnost moći gledati s 30 minuta odgode snimke iz sudnice.