Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Izgled današnjih Europljana posljedica je novijeg razvoja događaja na kontinentu.


Istraživanje je pokazalo da su pripadnici bijele rase relativno "nedavno" došli na područje današnje Europe, preciznije, prije samo 8000 godina. Naime, objašnjavaju znanstvenici, prije 8500 godina lovci skupljači na području Španjolske, Luksemburga i Mađarske imali su tamniju kožu, dok su na krajnjem sjeveru Europe na ostacima sedam kostura pronađenih na 7700 godina starom arheološkom nalazištu Motale u južnoj Švedskoj, otkrivene genske varijante za svijetlu kožu (SLC24A5 i SLC45A2), a usto i treća genska varijanta koja je utjecala na nasljeđivanje plave boje očiju.

Vezani članci Slika nije dostupna Eurobarometar: Hrvati imaju više povjerenja u europske institucije nego u svoju vladu Slika nije dostupna Muškarci 20. stoljeća viši su za 11 centimetara

Ta dva gena za svijetlu put stigla su u Europu s prvim poljoprivrednicima s Dalekog istoka koji su zatekli stanovnike s puno tamnijom bojom kože. Oni su na današnje europsko tlo stigli iz Afrike prije 40.000 godina. Miješanjem sa zatečenim stanovništvom južnog dijela Europe, autohtonim lovcima sakupljačima, jedan od gena se postupno prenosio, da bi prije 5800 godina postao uvelike raširen, što je rezultiralo depigmentacijom, odnosno sve svjetlijom bojom kože stanovnika Europe.

Istraživanje: Ako vanzemaljci postoje onda su - ogromni

Rezultati studije, predstavljeni na 84. godišnjem kongresu Američke udruge fizičkih antropologa bacaju jasnije svjetlo na evoluciju u Europi i u suprotnosti su s dosad prihvaćenim stajalištem prema kojemu je koža naših predaka postajala svjetlija postupno, tijekom njihova putovanja iz Afrike preko Bliskog istoka do Europe prije više desetaka tisuća godina.

U sklopu najnovijeg istraživanja znanstvenici su usporedili ključne dijelove DNK kroz genome 83 osoba čiji su ostaci pronađeni na arheološkim nalazištima diljem Europe s onima modernih stanovnika našeg kontinenta, rekla je znanstvenica Ann Gibbons za časopis Science.

Iain Mathieson, postdoktorand na Harvardu otkrio je pet različitih gena povezanih s promjenama u načinu prehrane i pigmentaciji kože koji su uspjeli opstati tijekom procesa prirodne selekcije. Tri su gena povezali s nastankom bijele kože kod ljudi, a dva među njima utjecala su na svojevrsno "posvjetljivanje" kože i depigmentaciju. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook