Žena s Grenlanda, kojoj su danske vlasti prisilno oduzele novorođenu bebu nakon kontroverznih testova roditeljskih sposobnosti, dobila je važan slučaj na višem sudu, koji je presudio da su postupci vlasti bili nezakoniti.
Kći Keire Alexandre Kronvold, Zammi, oduzeta joj je kada je imala samo dva sata i smještena u udomiteljsku obitelj u studenom 2024. godine, nakon što je Kronvold bila podvrgnuta takozvanim FKU psihometrijskim testovima roditeljske kompetencije. Tada joj je rečeno da se testom provjerava je li dovoljno civilizirana.
Danska vlada iznenada je prošlog svibnja zabranila te testove za osobe grenlandskog podrijetla, nakon godina kritika i usred međunarodnog pritiska potaknutog prijetnjama Donalda Trumpa toj bivšoj danskoj koloniji, koja je i dalje dio Danskog Kraljevstva.
No unatoč promjeni zakona, deseci grenlandskih roditelja koji žive u Danskoj, uključujući Kronvold, i dalje su odvojeni od svoje djece nakon što su prošli te testove. U presudi donesenoj u petak, viši sud za zapadnu Dansku utvrdio je da je oduzimanje Zammi, koja sada ima 18 mjeseci i živi s danskom udomiteljskom obitelji, bilo nezakonito i da je prekršilo temeljna prava njezine majke prema Konvenciji Međunarodne organizacije rada o domorodačkim i plemenskim narodima iz 1989. godine. Sud je također presudio da su testovi korišteni pri donošenju odluke bili zastarjeli.
Odvjetnik Kronvold Gert Dyrn, rekao je da presuda ima veliko značenje. "Kada je država prošle godine donijela novi zakon, priznala je da krši Konvenciju o domorodačkim narodima, a možda i Europsku konvenciju o ljudskim pravima, što je, prema mojem mišljenju, današnja presuda potvrdila. Ovo je velika pobjeda za grenlandsku zajednicu u Danskoj", rekao je.
Iako presuda neće izravno dovesti do ponovnog spajanja Kronvold s njezinom kćeri jer je u međuvremenu ponovno procijenjena prema novom sustavu, ovo je prvi put da je danski viši sud odlučivao o tom pitanju. Očekuje se da će presuda imati znatne posljedice za grenlandske roditelje i njihovu odvojenu djecu, i to još od 1996. godine, kada je Danska ratificirala Konvenciju Međunarodne organizacije rada.
"Moguće je da postoje druge žene koje nisu ponovno procijenjene prema novom zakonu i one će se vjerojatno moći pozvati na ovu presudu kako bi njihove odluke bile poništene", rekao je Dyrn.
Dodao je i da bi se na presudu mogli pozvati odrasli Grenlanđani koji su kao djeca bili odvojeni od svojih roditelja, kako bi od danske države zatražili ispriku ili odštetu.
Danska vlada pod sve je većim pritiskom zbog tih testova, za koje se smatra da nisu kulturno prikladni za Grenlanđane i druge manjine. Guardian je prošlog tjedna doznao da su Ujedinjeni narodi poručili Danskoj da bi postupanje vlasti prema Kronvold "moglo predstavljati etničku diskriminaciju".
Dyrn je rekao da je njezin slučaj otvorio oči danskim političarima kada je riječ o postupanju prema Grenlanđanima, ali i o cjelokupnom danskom sustavu skrbi i prisilnih posvojenja. "Nešto se događa i to je dobro", rekao je.
Ranije ovog tjedna Kronvold je izgubila slučaj na nižem sudu, kojim je tražila da ponovno bude spojena sa svojom kćeri. Njezini odvjetnici sada planiraju i taj slučaj iznijeti pred viši sud, u nadi da će odluka biti preinačena.
Grenlandski političar Qarsoq Høegh-Dam rekao je da je slučaj Kronvold vrh sante leda, ali ipak važan trenutak u borbi za ponovno spajanje grenlandskih roditelja s njihovom djecom.
Nakon što je doznala da je pobijedila na višem sudu, Kronvold je rekla: "Osjećam se nevjerojatno, teško mi je to opisati riječima. Pokušavam se smiriti. Ovo će promijeniti svaki slučaj u Danskoj koji se tiče Grenlanđana".
Iako njezina vlastita borba još nije završena, poručila je da neće odustati dok se ne donese novi zakon za Grenlanđane. "I dalje radim na tome da se nešto promijeni za moju djecu", rekla je. "Ovo je za cijeli život, to je to. Neću odustati".
Iako intervencija Ujedinjenih naroda nije povezana s presudom višeg suda, obje stvari dodatno povećavaju pritisak na dansku vladu da djeluje.
Reem Alsalem, posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama i djevojčicama, pisala je vladi zajedno s posebnim izvjestiteljem Ujedinjenih naroda za prava domorodačkih naroda i posebnim izvjestiteljem za suvremene oblike rasizma. Od Danske su zatražili odgovore na pitanja o postupanju prema Kronvold i drugim obiteljima grenlandskog podrijetla.
Dužnosnici Ujedinjenih naroda naveli su da bi odluka o oduzimanju djece Kronvold bez njezina pristanka "mogla biti diskriminatorna i nerazmjerna". Pritom su istaknuli "očito nepoštovanje njezinih odluka o rađanju i kontracepciji tijekom godina", što joj je, kako navode, jasno prouzročilo golemu psihološku patnju.
Također su podsjetili Dansku na njezine obveze u području ljudskih prava. U odgovoru na intervenciju Ujedinjenih naroda, dansko Ministarstvo socijalnih pitanja navelo je u pismu da je spremno konstruktivno razgovarati o pitanjima navedenima u pismu te je predložilo sastanak na kojem bi se o njima razgovaralo uživo.
-
TRAGEDIJA KOD IVANIĆAMladi glazbenik poginuo u teškoj prometnoj nesreći na A3: "Izgubili smo dio sebe..."
-
Ratni zločinVIDEO Željko Travica proglašen krivim za mučenje i ubijanje branitelja: Pogledajte što je vikao u sudnici
-
"Pregledajte svoje krunice"Poznati svećenik upozorio na "sotonske krunice": "Budite oprezni, neke se prodaju i u Međugorju"
