Globalni javni dug porastao je u 2022. godini na rekordne 92 milijarde dolara, razlog tomu je pojačano zaduživanje vlada kako bi ublažile posljedice kriza, navode Ujedinjeni narodi.
"ZAPADNA HEMISFERA JE NAŠA"
Trump nakon Venezuele označio dvije države kao iduće mete: "Jedni proizvode kokain, drugi su propala država"
užas u SAD-u
Djevojka (15) oteta dok je šetala psa: Otac locirao njezin mobitel i spasio je, poznato što se dogodilo
Kaos nakon praznika
Satima zarobljeni na granici, očekuje se još gužvi: "Užas je situacija, još s dvoje djece..."
Od početka stoljeća domaći i vanjski dug diljem svijeta povećao se više od pet puta u posljednja dva desetljeća, a bruto domaći proizvod samo tri puta, prema UN-ovu izvješću objavljenom uoči sastanka ministara financija i guvernera središnjih banaka članica skupine G20.
Pročitajte i ovo
AFERA U HEP-U
Šef HROTE-a otkrio tko je kupio jeftini plin. Na Odboru kaos i uvrede: "Pi*do jedna!", "Ako ste vi domoljub, ja sam vehabija!"
"Čini se da tržištima to nije problem, ali ljudima jest", rekao je novinarima glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
"Neke od najsiromašnijih zemalja svijeta prisiljene su birati između servisiranja duga i služenja narodu."
Podaci pokazuju da 3,3 milijarde ljudi danas živi u zemljama koje moraju više novca izdvajati za kamate nego za zdravstvo i obrazovanje, upozorio je UN.
SAD i Kina na čelu
Dug zemalja u razvoju čini gotovo 30 posto globalnog javnog duga, kao i dug SAD-a, koji je u 2022. iznosio 31 milijardu dolara, prema izračunima UN-a, baziranim na podacima iz travanjskog izvješća Međunarodnog monetarnog fonda o prognozama za svjetsko gospodarstvo.
Kina je uvrštena u skupinu zemalja u razvoju, a po iznosu duga, od 14 milijardi dolara, zauzima drugo mjesto na globalnoj ljestvici, nakon SAD-a.
Slijede Velika Britanija i Francuska s oko tri bilijuna dolara javnog duga, a blizu su i Italija i Indija s 2,9 odnosno 2,8 milijarde dolara. U skupini je i Njemačka gdje je premašio 2,7 milijarde dolara.
U skupini zemalja u razvoju javni dug rastao je u zadnjih 10 godina brže nego u razvijenom svijetu, ističu u UN-u, istaknuvši veće potrebe za financiranjem razvoja, na koje su se nadovezale pandemija i kriza troškova života.
Dodatni su problem ograničeni alternativni izvori financiranja, ističu autori izvješća.
Teret
"Dug se pretvara u velik teret za zemlje u razvoju zbog ograničenog pristupa financiranju, rastućih troškova zaduživanja, devalvacije valute i sporog rasta", dodaju. Njihovu poziciju otežao je i međunarodni financijski sustav, zbog neadekvatnog i skupog pristupa financiranju, upozorio je UN.
Zemlje u razvoju posuđuju novac uz puno više kamatne stope nego razvijene zemlje, čak i kada se izuzmu troškovi izmjena valutnih tečajeva. Afričke zemlje zadužuju se tako uz četiri puta više kamatne stope nego SAD, odnosno osam puta više nego Njemačka, utvrdili su stručnjaci UN-a.
Pročitajte i ovo
Afera Hep kao Alan Ford
VIDEO Bauk izrešetao Vladu zbog plinske afere: "Ako želite plin, jedite grah"
Napominju i da privatni kreditori, poput banaka i kupaca obveznica, nude financiranje po komercijalnim uvjetima i u 2021. bili su vlasnici čak 62 posto ukupnog vanjskog javnog duga zemalja u razvoju.
Zato bi multilateralni zajmodavci trebali proširiti financiranje mjerama, drže u UN-u, sugerirajući Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) da obustavi naplatu dodatnih naknada zemljama koje intenzivno koriste njegove kreditne linije.