Plenković i dalje bez odgovora na brojna pitanja o plinskoj aferi: Poručio da Filipović i šef HEP-a stižu u Sabor

Premijer Andrej Plenković čestitao je u uvodnom obraćanju na početku sjednice Vlade potpredsjedniku Vlade i ministru branitelja Tomi Medvedu na postizanju privremenog rješenja oko Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) i istaknuo da njihov prijedlog ostaje isti.

Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović usuglasili su Odluku o davanju ovlasti za koordinaciju poslova i potpisivanje akata iz djelokruga VSOA-e. No, riječ je o privremenom rješenju, naime, prema usuglašenoj Odluci, do imenovanja ravnatelja VSOA-e a najdulje mjesec dana - koordinaciju poslova i potpisivanje akata iz djelokruga VSOA-e obavljat će brigadir Ante Kujundžić.

Plenković je poručio da i dalje stoje kod odluke da se za ravnatelja izabere Mijo Validžić. ''Pozicija Vlade je i dalje čvrsto na prijedlogu Mije Validžića", rekao je i dodao  da će se u sljedećim tjednima voditi razgovori s Uredom predsjednika s ciljem da s to pitanje što prije riješi.

Kujundžić je ovlašten za obavljanje nužnih poslova u idućih mjesec dana s obzirom na to da je 10. srpnja Ivici Kinderu istekao mandat ravnatelja, a Kujundžić će imati ograničene ovlasti te nije, između ostalog, ovlašten podnositi pisane prijedloge za primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka.

Ima li novosti oko HEP-a i prijeti li Filipoviću crveno na semaforu?

Još jedno pitanje koje sve zanima jest HEP i plinska afera. Je li napokon doznao zašto je plin prodavan po niskim cijenama i tko je odgovoran te hoće li biti kakvih posljedica, Plenković, koji odbacuje bilo kakvu mogućnost svoje odgovornosti, ni danas nije ponudio odgovor prermda prikupljanje informacija koje spominje već danima traje već neko vrijeme.

Poručio je samo da će ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić te čelni ljudi Plinacra, HERA-e i HROTE-a popodne sudjelovati na tematskoj sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo o "Izvješću o problematici kupnje i prodaje plina prema uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije". 

''Javnost se zaokuplja plinskom aferom, o tome će se više govoriti na saborskom Odboru. Cilj saborske rasprave je da se rasvijetle sve okolnosti situacije koja je nastala'', kazao je Plenković i po tko zna koji put ponovio da je u nezabilježenoj energetskoj krizi politika Vlade bila osigurati opskrbu i priuštivost cijena plina.

''Energetska kriza je uzrokovana ruskom agresijom na Ukrajinu... Politika Vlade imala je za cilj sačuvati socijalnu koheziju i spriječiti socijalnu frakturu. U tome je potpuno uspjela. U energetskom smislu cilj je bio da cijena ostane prihvatljiva i da bude dovoljno energenata. Uvijek je bilo dovoljno plina, struje, energenata. Cijene su bile priuštive. To se nije dogodilo slučajno nego zbog pravovremenih odluka Vlade'', rekao je Plenković.

''Važnu ulogu je imao HEP, što je važno i ispravno. To je državna kompanija i u ovakvoj krizi je instrument za osiguranje cijene i dovoljne količine plina. Osigurane su zalihe plina i za iduću sezonu'', poručio je i zaključio: ''Cijela ova situacija nema nikakvog utjecaja na građane.''

''Mi smo prije otprilike godinu dana imali vapaj oporbe da hrvatski plin iz naših polja ne smije ići u Mađarsku. Sjećate se gromoglasnog nastojanja opozicije gotovo da optuži Vladu i Inu da hrvatski plin ide u Mađarsku? U prošloj godini smo osigurali da se podzemno skladište plina ispuni na vrijeme i oko 1. listopada bili smo na gotovo sto posto, što je normalno. Politika osiguranja zaliha plina je bila vođena vrlo jasnom logikom da u bilo kojem trenutku, u ratnim okolnostima u Ukrajini, može doći do problema s plinovodima ili političke odluke da se plin ne šalje iz Rusije preko Ukrajine dalje prema Europi. Morali smo osigurati energetsku sigurnost'', poručio je premijer.

Pročitajte i ovo Turisti i dalje kupuju Slatke kao med, ali cijena - paprena: Na tržnice stigle prve ture omiljenog voća

Mediji pišu da se neslužbeno doznaje kako je Plenkoviću prekipjelo i da je spreman smijeniti i Filipovića i šefa Uprave HEP-a Franu Barbarića, a Filipovićevu ostavku neki poput UGP-a već su zatražili. No, sve je to zasad u sferi nagađanja.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić dan ranije je poručio da vladajuća većina i HDZ podržavaju sjednicu Odbora naglasivši kako im je u interesu da se utvrde sve činjenice.

Odboru su, dodao je, dostavljena izvješća neovisnih tijela (Plinacro, HROTE, HERA) te HEP-a. Nije htio odgovoriti na pitanje novinara tko je kupio najviše tih viškova plina, već je samo rekao da će o tome na sjednici Odbora izvijestiti onaj tko je za to isključivo nadležan, a to je HROTE.

''Na temelju izvješća ćemo detaljno analizirati situaciju, koju mi želimo rasvijetliti i da donesemo odluke ako ih treba donijeti'', samo je kratko kazao Plenković na jutrošnjoj sjednici Vlade.

Popodne će se sastati i šire Predsjedništvo HDZ-a na sjednici u središnjici stranke, dan ranije održan je koalicijski sastanak, a sve to dok oporba zaziva predsjednika Republike Zorana Milanovića da sazove izvanrednu sjednicu Sabora.

Pročitajte i ovo Pohvalio narod Litve Biden oštro o Putinu: "On ima očajničku žudnju za zemljom i moći"

Vlada umanjila plaću štrajkašima u pravosuđu

No, osim HEP-a i privremeno odloženog sukoba oko VSOA-e, sve veći problem je i štrajk radnika u pravosuđu.

Vlada je donijela odluku o umanjenju plaće i dodataka na plaću državnim službenicima i namještenicima za vrijeme sudjelovanja u štrajku, a nakon što su službenici u pravosudnim tijelima odbili Vladinu ponudu i odlučili nastaviti štrajk.

"Službenicima i namještenicima dok su u štrajku za cijelo vremensko razdoblje uplaćivat će se obvezni doprinosi, a plaća i dodaci na plaću umanjit će se razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku, počevši od 17. srpnja", istaknuo je.

Plenković je apelirao na zaposlene da se vrate na posao da bi, kako je rekao, hrvatsko sudstvo moglo normalno funkcionirati": "Stoga donosimo ovu odluku danas da bismo omogućili funkcionalnost hrvatskoga pravosuđa i ostajemo otvoreni za daljnji dijalog i razgovor i pronalaženje rješenja koja će biti maksimalno moguća, da svi oni koji rade u pravosuđu imaju veća primanja.''

S predstavnicima sindkata održano je pet sastanaka na kojima se pokušao pronaći dogovor, kazao je ministar i pobrojao sve što je Vlada ponudila, uključujući i sporazum, kojeg su odbili.

Malenica je i dan ranije nakon sastanka sa sindikatom državnih i lokalnih službenika, rekao da je štrajkašima, umjesto trenutnog, predloženo povećanje plaća početkom 2024., a u slučaju njihova ustrajavanja, kazao da ne isključuje uskratu plaće za dane provedene u štrajku.

U Zagreb stiže slovenski premijer

Premijer je u svojem uvodnom govoru iskoristio još priliku i da bi podsjetio da na ulaganja u bolnicu u Splitu i studentski dom u Šibeniku te na izgradnju APN stanova u Zadru koje su obišli ovaj tjedan.

Najavio je i da kreće 302 milijuna eura vrijedan natječaj za gradnju škola. ''Osigurat ćemo 1,5 milijardu eura za obrazovnu infrastrukturu. To će biti najveće ulaganje u obrazovnu infrastrukturu ikad", rekao je i dodao da se ide prema jednosmjernoj nastavi i boljem obrazovanju: ''Ovo ulaganje povezano je i s predškolskim obrazovanjem.''

Pohvalio je otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara i zahvalio ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek.

"Prisjetili smo se i 28. obljetnice strašnog genocida u Srebrenici kada je poginulo više od 8000 dječaka i muškaraca", rekao je Plenković i izrazio sućut obiteljima te je najavio da u Zagreb u petak u prvi službeni posjet stiže slovenski premijer Robert Golob.

Plenković je čestitao i Karlovcu koji danas slavi svoj 444. rođendan, a važan događaj u proslavi bit će svečano otvaranje obilaznice Turnja, čijem će puštanju u promet prisustvovati i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.