Evo Morales predlaže dijalog pobunjenim guvernerima

Poziv na dijalog uslijedio je nakon posredničke misije europskih diplomata koju je koordinirao veleposlanik Nizozemske Martin de la Bey.

Pročitajte i ovo Optužnice za navodnu zavjeru Branko Marinković optužen za zavjeru s ciljem ubojstva Eva Moralesa Bolivijski vođa oporbe hrvatskog podrijetla Marinković: 'Morales me želi ubiti'

Glavni tajnik guvernera La Paza Alejandro Zapata, povezan s bivšim liberalnim predsjednikom Jorgeom Quirogom, kazao je da postoji "usmeni poziv" od strane šefa države Moralesa.

Pripremni sastanak održan je u petak u Cochabambi, a na njemu su sudjelovali guverner Manfred Reyesa Villa, protivnik Moralesa, i članovi diplomatskog zbora, priopćeno je iz diplomatskih izvora.

Guverneri pet pokrajina: Santa Cruza, Tarije, Panda i Benija te Cochabambe, odbijaju nacrt ustava koji su usvojili zastupnici Pokreta za socijalizam, Moralesove ljevičarske stranke.

Da bi stupio na snagu, ustav se mora potvrditi na referendumu, a već ga nisu priznale ni konzervativna niti liberalna oporba, a regionalne vlade najavile su korake prema većoj autonomiji.

Predsjednik Morales tvrdi da su autonomaški statuti pokrajina nelegalni i da će vlada osigurati teritorijalni integritet Bolivije.

Jedan od razloga regionalnih prosvjeda je i Moralesov plan da dobar dio bogatstva iz istočnih pokrajina podjeli siromašnim brdskim pokrajinama u Andama.

Pobunjene pokrajine ostvaruju više od dvije trećine ukupnog bruto društvenog proizvoda i naseljavaju više od trećine od ukupno 8.5 milijuna stanovnika Bolivije.

Većina njihove populacije su potomci španjolskih kolonizatora, nasuprot autohtonom stanovništvu koje obitava u siromašnim planinskim područjima zemlje.

Morales je prvi predsjednik-domorodac koji je obećao preraspodjelu nacionalnog bogatstva u korist siromašnih koji su ga svojim glasovima i doveli na čelo te južnoameričke države.

Novi ustav trebao bi predsjedniku Republike omogućiti neograničeni broj mandata. Ustav, koji se vodi socijalističkim zamislima, trebao bi ojačati središnju državu, a domoroci koji čine 62 posto stanovništva, od kojih potječe i predsjednik države, trebali bi dobiti širu samoupravu i veći nadzor nad svojom zemljom.