Završetak summita Europskog vijeća u Bruxellesu protekao je u znaku oštrih tonova i blokada. Mađarski premijer Viktor Orban kratkom je porukom na društvenim mrežama nakon summita dodatno zaoštrio odnose s ostatkom Unije.
Njegov nepokolebljiv stav oko blokiranja novca za Ukrajinu izazvao je oštre reakcije, pri čemu ga je njemački kancelar Olaf Scholz otvoreno optužio za nelojalnost. Poseban gnjev izaziva činjenica da Mađarska, unatoč izuzeću od sudjelovanja u zajmovima za Ukrajinu, i dalje aktivno blokira ta sredstva.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron naglasio je kako "plan B" ne postoji te da se prvotni plan financiranja mora provesti, dok je Ursula von der Leyen poručila da će Ukrajina dobiti potrebna sredstva "na jedan ili drugi način". Zasad se pretpostavlja da Bruxelles čeka rezultate mađarskih izbora u nadi da će nova vlada biti kooperativnija ili da će Orban ublažiti retoriku nakon kampanje.
Plenković: "Kriza ozbiljnija nego ona 2022."
Osim ukrajinskog pitanja, summit je obilježila rasprava o energetskoj nesigurnosti uzrokovanoj sukobima na Bliskom istoku. Europska komisija dobila je nalog da hitno izradi planove za zaštitu europskog gospodarstva, s fokusom na limitiranje cijena električne energije.
Premijer Andrej Plenković upozorio je na novi, opasniji razvoj situacije: "Ovo više ne utječe samo na transport nafte kroz Hormuški tjesnac, kojim prolazi 20 posto svjetske nafte, nego se u pitanje dovodi i sama dinamika proizvodnje", izjavio je Plenković. Istaknuo je kako su napadi na energetska postrojenja u posljednjim danima uvod u krizu koja će, prema njegovoj procjeni, biti "ozbiljnija i zahtjevnija nego ona na početku ruske agresije na Ukrajinu".
Zbog iscrpljujućih rasprava o Mađarskoj i energetici, sudionici su bili prisiljeni preskočiti nekoliko važnih tema. Među njima se našao i višegodišnji financijski okvir EU-a, o kojem će se, zbog nedostatka vremena i konsenzusa, ponovno raspravljati tek na sljedećem summitu.
