Komodor Hans Helseth, posebni savjetnik u NATO-ovu Središtu za združeno ratovanje u Norveškoj, rekao je da sve snažnije veze dvije države sa Sjevernoatlantskim savezom povećavaju opasnost za njih te da NATO ima moralnu obvezu pomoći im ako budu napadnute.
"To što nisu članice zapravo spušta prag za oružanu agresiju protiv te dvije države. Po mojem mišljenju, NATO im jednostavno iz moralnih i drugih razloga mora priteći u pomoć", rekao je Helseth na konferenciji o sigurnosti u Berlinu.
On je rekao da su obje zemlje dobrodošle u NATO ako se odluče pridružiti tom savezu.
Glavni vojni čelnici NATO-a i njegovih članica na dvodnevnom skupu u Berlinu govorili su o njihovim naporima da izgrade snažniji sustav odvraćanja bilo kakve vojne agresije Rusije.
Finska, Švedska, Danska, Norveška i Island dogovorile su ovoga mjeseca pojačati obrambenu suradnju i razmjenjivati više informacija o zračnom nadzoru, što je dio širih nastojanja da osnaže obranu kako bi odgovorili na ruske aktivnosti.
Dužnosnici iz Finske i Švedske na konferenciji su govorili o svojoj zabrinutosti zbog ruskog vojnog jačanja na Arktiku i općenito u sjevernoj Europi, navodeći aneksiju ukrajinskog Krima 2014. kao poziv na buđenje.
Dvije zemlje sudjeluju u vježbama NATO-a, ali ih ne pokriva članak 5. temeljnog sporazuma NATO-a koji kaže da je napad na jednu članicu napad na sve. Obje zemlje znaju da bi pridruživanje savezu izazvalo reakciju Moskve koja se protivi bilo kakvom širenju NATO-a.
Dužnosnik ruskog ministarstva vanjskih poslova u utorak je pozvao na napore u obnovi veza među europskim državama, uključujući i više komunikacije među vojnim stručnjacima.
Helseth je, međutim, rekao da "ne može biti povratka na redovno stanje" zbog ruske aneksije Krima, uloge Moskve u podršci nasilju na istoku Ukrajine, potpore sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu te korištenju cyber-napada. (Hina)
Kod zračne luke u Vilniusu
Strašna tragedija
Penava poručio
