Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Iako nisu članice

Dužnosnik NATO-a: "Savez mora braniti Švedsku i Finsku u slučaju ruskog napada"

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
NATO bi trebao braniti Švedsku i Finsku u slučaju oružane agresije iako te zemlje nisu članice tog saveza, rekao je u srijedu viši dužnosnik NATO-a na skupu koji je pokazao rastuću zabrinutost zbog vojnog jačanja Rusije.

Komodor Hans Helseth, posebni savjetnik u NATO-ovu Središtu za združeno ratovanje u Norveškoj, rekao je da sve snažnije veze dvije države sa Sjevernoatlantskim savezom povećavaju opasnost za njih te da NATO ima moralnu obvezu pomoći im ako budu napadnute.

Pročitajte i ovo Ratni brodovi NATO-a Uskoro vježbe Ovo bi mogla biti sljedeća Putinova meta: "Ne pokušavajte ga nadmudriti" Mađarska odbila pomoći Ukrajini odnosi s NATO-om Mađarska odbila pružiti pomoć Ukrajini: Stiglo upozorenje američkog veleposlanika

"To što nisu članice zapravo spušta prag za oružanu agresiju protiv te dvije države. Po mojem mišljenju, NATO im jednostavno iz moralnih i drugih razloga mora priteći u pomoć", rekao je Helseth na konferenciji o sigurnosti u Berlinu.

On je rekao da su obje zemlje dobrodošle u NATO ako se odluče pridružiti tom savezu.

Glavni vojni čelnici NATO-a i njegovih članica na dvodnevnom skupu u Berlinu govorili su o njihovim naporima da izgrade snažniji sustav odvraćanja bilo kakve vojne agresije Rusije.

Finska, Švedska, Danska, Norveška i Island dogovorile su ovoga mjeseca pojačati obrambenu suradnju i razmjenjivati više informacija o zračnom nadzoru, što je dio širih nastojanja da osnaže obranu kako bi odgovorili na ruske aktivnosti.

Dužnosnici iz Finske i Švedske na konferenciji su govorili o svojoj zabrinutosti zbog ruskog vojnog jačanja na Arktiku i općenito u sjevernoj Europi, navodeći aneksiju ukrajinskog Krima 2014. kao poziv na buđenje.

Dvije zemlje sudjeluju u vježbama NATO-a, ali ih ne pokriva članak 5. temeljnog sporazuma NATO-a koji kaže da je napad na jednu članicu napad na sve. Obje zemlje znaju da bi pridruživanje savezu izazvalo reakciju Moskve koja se protivi bilo kakvom širenju NATO-a.

Dužnosnik ruskog ministarstva vanjskih poslova u utorak je pozvao na napore u obnovi veza među europskim državama, uključujući i više komunikacije među vojnim stručnjacima.

Helseth je, međutim, rekao da "ne može biti povratka na redovno stanje" zbog ruske aneksije Krima, uloge Moskve u podršci nasilju na istoku Ukrajine, potpore sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu te korištenju cyber-napada. (Hina)

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene