Ima li Putin političku alternativu u Rusiji, pitanje je na koje mnogi traže odgovor. Potražili smo ga i mi u razgovoru s Aleksandrom Solovjevim, vođom pokreta "Otvorena Rusija", koji je jedan od najvećih kritičara politike službenog Kremlja i samog Putina.

Galerija


Pokret "Otvorena Rusija" osnovan je u Rusiji 2014. godine, a njegov je utemeljitelj bivši ruski oligarh Mihail Hodorkovski, koji trenutno živi u Velikoj Britaniji. Pokret u Rusiji vodi mladi Aleksander Solovjev, diplomat po edukaciji te bivši asistent zamjenika šefa Dume, Dmitrija Gudkova. Solovjev se pokretu Otvorena Rusija pridružio u studenom 2016. godine, a već u travnju 2017. godine izabran je za predsjednika tog pokreta, nakon tijesnih izbora u kojima je za jedan glas bio bolji od svojeg protivnika Ilije Novikova.

Hodorkovskog u pokretu Otvorena Rusija i dalje gledaju kao utemeljitelja tog pokreta te on tamo uživa ogroman ugled i svaka se njegova riječ pomno sluša, naglašava Solovjev. Bivši ruski oligarh financira djelomično Otvorenu Rusiju u matici zemlji, no to čine i drugi ruski biznismeni, iako anonimno, zbog straha od reakcije režima, kaže Solovjev.

Sa Solovjevom smo razgovarali na marginama Zagreb Youth Summita, na kojem je gostovao kao panelist tijekom rasprave s temom liberalne autokracije i neliberalne demokracije.

"Mnoštvo glupih zakona čini osnivanje političkih stranaka u Rusiji gotovo nemogućim"

Naše prvo pitanje Solovjevu bilo je li pokret Otvorena Rusija (buduća) alternativa režimu Vladimira Putina.

"Nadam se da jest, ali mi se još uvijek suočavamo s puno problema u širenju naših ideja. To ujedno ne znači da zbog toga trebamo i odustati", kaže naš sugovornik.

"Mi još uvijek nismo politička stranka, ali ćemo se već nekako transformirati u političku stranku, iako je to trenutno vrlo teško izvedivo u Rusiji", dodaje Solovjev.

Napominje kako je u posljednjih šest godina doneseno "mnoštvo glupih zakona koji osnivanje političkih stranaka u Rusiji čine gotovo nemogućim".

Solovjev pojašnjava da kad se u Rusiji pojavi nekakav neovisni pokret, koji je na rubu prerastanja u političku stranku, nitko u trenutnom režimu ne želi da se dogodi ta tranzicija. Kaže da režim za to ima takozvane fikus neovisne stranke pa uvijek usmjerava nove inicijative prema njima s obrazloženjem: "Zašto se ne pridružite njima? Zašto radite novu stranku?"

Nadalje, Solovjev kaže da čak ako i ustrajete u namjeri osnivanja nove stranke, Ministarstvo zaduženo za ta pitanja, pronaći će neku pa i najsitniju greškicu kako bi zabranilo njezino osnivanje. Krajnost je tolika da vas mogu zabraniti čak ako i poštujete zakon kao novoosnovana stranka, i to izmišljanjem novih načina kako da to učine, ističe.

Kako sudstvo u Rusiji, kaže naš sugovornik, nije neovisno, mogućnost da se žalite oko toga na sudu je nepostojeća, a Solovjev to potkrepljuje i prigodnim vicem.

"Putin kaže - ne sviđaju vam se moji izbori? Otiđite na moje sudove", glasi spomenuti vic.

Aktivist i političar

Pitao sam Solovjeva i kako on sebe trenutno vidi - kao aktivista ili kao političara, no to ga je pitanje pomalo zbunilo, jer je mislio da suprotstavljam dvije pozicije po principu dobrog i lošeg pa sam samo pojasnio da se tim pitanjem želi otkriti kakav je njegov kredibilitet kad priča o političkim pitanjima i rješenjima u Rusiji.

"Razmišljam kao oboje, ali više kao političar", rekao je na kraju. Smatra da političari moraju poraditi na promjeni stereotipa da je politika prljav posao i da je to normalna stvar.

Navalni kao jedna od dobrih alternativa

Neizbježno je bilo pitati Solovjeva za mišljenje o ubijenom ruskom oporbenom političaru Borisu Njemcovu te trenutnom najvećem lideru oporbe Alekseju Navalanom, odnosno jesu li oni prave alternative Putinu i njegovom režimu, ili su to barem bili, u slučaju Njemcova.

Solovjev nije previše htio pričati o Njemcovu, zbog težine i kompleksnosti teme njegova smaknuća, ali je značajno istaknuo da je to "bila velika katastrofa za nas (oporbu)".

Za Navalnog kaže da je vjerojatno jedan od najpametnijih vođa oporbe trenutno u Rusiji. "Mislim da je on jedna od dobrih alternativa", kaže. Solovjev dodaje kako je svjestan određenih navoda da je Navalni nekako povezan s Kremljom, no ističe kako on u te priče ne vjeruje.

Pokret Otvorena Rusija priznaje ga kao jednog od (boljih) kandidata oporbe u Rusiji, a odluku o tome hoće li ga i podržati na idućim izborima, tek trebaju donijeti i razmatraju je, kaže naš sugovornik.

"Opozicija se mora ujediniti"

Ipak, kad smo Solovjeva pitali direktno na koliku biračku potporu u Rusiji oporba, pa tako i otvorena Rusija, može računati, on tvrdi da to nije jednostavno ustanoviti. "U Rusiji nema neovisnih anketa, a kad nemate to, suočeni ste s problemom izračuna točne biračke potpore", kaže Solovjev.

Nadalje, Solovjev kaže da možda Navalni niti ne treba njihovu podršku te da oni sigurno ne trebaju njegovo odobrenje da ga podupru, o čemu odluku tek trebaju donijeti.

"Ta će priča biti dobra ako se šefovi opozicije ujedine. To ću stalno ponavljati. Ne bojim se stereotipa da sam naivan i idealist. Opozicija se mora ujediniti i to će biti značajan signal biračima i građanima koji su prestali vjerovati u bilo kakvu alternativu u Rusiji", kaže Solovjev.

Pitanje Krima

Nakon svojevrsnog postavljanja političke pozornice na red su došla pitanja izrazito pragmatične političke naravi, a prvo koje sam Solovjevu u tom smislu postavio bilo je pitanje Krima. Naime, prezentirao sam Solovjevu pogled u budućnost u kojoj Putin više nije na vlasti, niti čak na političkoj sceni. Evo kako je Solovjev odgovorio na pitanje bi li, da je na vlasti, vratio Krim Ukrajini.

"To je jedno od najtežih pitanja ruske vanjske politike u budućnosti. Bez obzira na to koliko me moji kolege iz Krima pitaju bi li vratio Krim odmah, ja im kažem da ako bismo Krim vratili samo tako (pucketa prstima), napravili bismo istu stvar kao Putin, mi bismo donijeli odluku za dva milijuna ljudi. Naravno da je to bilo kršenje međunarodnog prava (aneksija Krima) i otvoreno to kažemo. To je bilo kršenje s ruske strane. No, ako popustimo pritiscima jedne ili druge strane, nećemo napraviti nikakvu razliku nasuprot onom što je Putin učinio. Moramo za stolom okupiti sve interesne strane i moramo nekako započeti s procesom rješavanja tog problema, uzimajući u obzir razmišljanja ljudi koji žive na Krimu. Ako ga samo jednostavno vratimo, upropastit ćemo puno stvari u njihovim životima. Nisam spreman preuzeti odgovornost za upropaštavanje života ljudi na samom početku nove ere (nakon Putina). To ne bi bio dobar početak nove vanjske politike", ističe Solovjev.

Pitanje Abhazije i Južne Osetije

Krim nije jedini "lebdeći" teritorij nastao u Putinovoj eri, jer tu su još i Abhazija te Južna Osetija. Pitali smo Solovjeva i kako bi riješio pitanja tih dviju pokrajina, koje su nekoć bile dio Gruzije.

"To čak nisu niti zamrznuti konflikti, na nesreću. Te dvije regije sad već neko vrijeme žive odvojeno od Gruzije i neću ovdje dati čvrst odgovor. Ne želim od toga raditi senzaciju jer za ta pitanja ne postoji jednostavno rješenje. Znam da pravo rješenje ne bi bilo ugodno za bilo koju stranu u tom konfliktu", ističe Solovjev.

"Situacija u Abhaziji drugačija je od primjerice Krima, jer ljudi u Abhaziji kažu da su spremni umrijeti i boriti se za svoju neovisnost. Kad ljudi kažu da su spremni umrijeti, ne možete ih samo vratiti nazad u državu u kojoj su prije živjeli", naglašava Solovjev.

Rješenje za sukob na istoku Ukrajine – zatvaranje granice i povlačenje vojske

Solovjev pitanje rješavanja sukoba na istoku Ukrajine vidi kao lakše od prethodno postavljenih jer je za njegovo rješavanje potrebna jedino politička volja Rusije da se zatvori granica s Ukrajinom. "Trenutno ta granica ne postoji i jedina stvar koju mi moramo napraviti jest povući vojsku koja se nalazi oko granice ili u Ukrajini... Imamo dokaze da su naše snage, naša regularna vojska, u Ukrajini", kaže.

"Pretpostavimo da imamo drugog predsjednika koji ima volju riješiti taj problem. On će se samo tako (opet pucketa prstima) riješiti ako se zatvori granica i povuče naša vojska", dodaje Solovjev. Isto tako napominje da je građanima Rusije dosta sukoba u Ukrajini i da polako shvaćaju da je izvještavanje o Ukrajini ruskih medija bila laž.

"Taj sukob je kompliciran, ali to ne znači da se on odvija onako kako o njemu izvještavaju ruski masovni mediji. Ako čujete nešto od ruskih masovnih medija, možete biti gotovo uvjereni da je to laž", napominje Solovjev.

Invazija na Baltik? Naravno da ne

Naposljetku, s obzirom na posve histerična izvještavanja zapadnih medija o sve izglednijoj ruskoj invaziji baltičkih zemalja, Solovjeva smo pitali vjeruje li on da Putin doista ramišlja o ideji invazije tog područja. Našeg je sugovornika pitanje zabezeknulo i nije mu bilo jasno tko uopće vjeruje u to.

"Naravno da ne. On (Putin) zna da Članak 5. (NATO ugovora) postoji. On može iskoristiti takvu prijetnju i taj stereotip da će Rusi definitivno napraviti invaziju baltičkih država, ali to ne znači da će to definitivno i učiniti", kaže Solovjev.

Za Putina Solovjev kaže da voli hibridne konflikte i nesigurnost koja iz njih proizlazi. U tom smislu, on neće započinjati nikakve prave ratove, smatra on.

"Nitko u Rusiji neće Putinu dati podršku u invaziji na baltičke zemlje, jer to bi značilo totalni rat, možda čak i nuklearni rat", ističe.

Priča s Ukrajinom u tom je smislu ponešto drugačija, naglašava Solovjev, ali ne u smislu invazije, već pogleda na međusobne odnose između tih dviju zemalja i njihovu povijesnu povezanost. "Bez obzira što se neki Ukrajinci ljutili na to, mi smo u mnogim stvarima isti narod. Meni ne smeta osjećaj da smo isti narod s mnogim Ukrajincima jer mnogi od njih imaju ruske rođake, ja imam ukrajinske rođake i ne možemo se dijeliti", pojašnjava Solovjev.

"To ne znači da ih moramo osvojiti. Kako možete osvojiti vlastiti narod?", pita se mladi ruski aktivist. "Mnogi ljudi u Rusiji su protiv rata s Ukrajinom, čak i Putinove pristaše", kaže na kraju.

Umjesto zaključka

Dakle, lako je uočiti da Rusija razvija političku alternativu Vladimiru Putinu, ali pravo pitanje koje i dalje ostaje glasi - kad će do takve političke promjene i doći? Jednako važno pitanje jest i na koji način, jer ako je suditi po dosad viđenom, Putin ne pokazuje znakove tihog odlaska u suton.