Josef Schütz proglašen je krivim prošlog lipnja za pomaganje u ubojstvu 3518 zatvorenika u Sachsenhausenu blizu Berlina između 1942. i 1945. godine te za sudjelovanje u strijeljanju sovjetskih ratnih zatvorenika i ubojstvima drugih ciklonom B.
Pročitajte i ovo
Traje istraga
Zastava sa svastikom izvješena na njemačkoj željezničkoj postaji
Suočavanje s prošlošću
Euronews: Zašto neki hrvatski europarlamentarci omalovažavaju zločine iz hrvatske prošlosti?
Dobio je petogodišnju zatvorsku kaznu, ali je ostao na slobodi dok je čekao ishod žalbe Saveznom sudu pravde.
Schütz je uvijek poricao da je, kao pripadnik SS-a, bio čuvar u nacističkom koncentracijskom logoru.
Deseci tisuća ljudi umrli su u Sachsenhausenu tijekom Drugog svjetskog. Dio su ubili pripadnici SS-a, a dio je umro od gladi, prisilnog rada i medicinskih eksperimenata.
Ukupno je u tom koncentracijskom logoru bilo zatvoreno više od 200 tisuća ljudi, uključujući političke zatvorenike, Židove, Rome i Sintije.
Schütz nije izrazio žaljenje na suđenju.
Unatoč tome što su njegovo ime i osobni podaci pronađeni u dokumentima o čuvarima SS-a, on tvrdi da nikada nije bio u logoru i da je bio poljoprivredni radnik, prenosi BBC.
Njemačka pokušava izvesti bivše nacističke ratne zločince pred sud nakon velikog suđenja 2011. kada je osuđen SS-ov čuvar John Demjanjuk. Ta je presuda potaknula potragu za osobama koje su još žive.
Četiri godine poslije, takozvani "knjigovođa Auschwitza", Oskar Gröning, osuđen je na četiri godine zatvora.
Poput Schütza, on nije proveo ni dan u zatvoru zbog niza žalbi, a umro je 2018.
Irmgard Furchner, 97-godišnja bivša tajnica nacističkog koncentracijskog logora, postala je u prosincu prva žena kojoj se sudi za nacističke zločine nakon više desetljeća.
Proglašena je krivom za suučesništvo u ubojstvima više od 10.500 ljudi u logoru Stutthof, u blizini Gdanska.