Sprema li se Europa za rat? "Riječ je o prekretnici, Zapad je odlučio upotrijebiti svu moć iz jednog razloga"

Galerija 0 0 0 0

tri vijesti o kojima se priča Sukob se ne smiruje Iran pokrenuo novi val napada, Netanyahu planira drastičan potez? "To ne bi eskaliralo, nego okončalo sukob" Drama u Španjolskoj Tragedija u lunaparku: Dvogodišnja djevojčica preminula, još troje u bolnici istraga slijedi Kod Zadra tonuo brod Melita, spašavali su putnike: "Bilo je djece, starijih... svi su u šoku"

Sprema li se Europa za rat? Njemački ministar obrane to otvoreno govori, u javnosti više zemalja poznatih po izbjegavanju vojnih sukoba podiže svijest o mogućnosti da se rat u Ukrajini prelije i na zapad. Ili je riječ o nečem drugom?

Njemački Bild objavio je navodni plan vlade za slučaj da Njemačka bude napadnuta. Spominju se prebacivanje NATO trupa na istok zemlje, evakuacija velikog dijela stanovništva, pretvaranje metroa u skloništa, obavezna mobilizacija i druge radikalne mjere.

"Moramo biti spremni za rat do 2029. godine. Moramo postići odvraćanje od napada kako bismo spriječili da se dogodi najgore. Za to su ključne tri stvari: osoblje, materijal i financije. I slučaju izvanrednog stanja, trebamo mlade muškarce i žene koji mogu braniti ovu zemlju“, rekao je Boris Pistorius, njemački ministar obrane. 

Desetljećima nezamisliva retorika za Berlin. Na terenu, Njemačka vojska vježba sa susjednim zemljama obranu od upada iz Rusije ili Bjelorusije.

Pročitajte i ovo Grmljavinske ćelije Zagorje poharala tuča, poplavljene kuće i automobili: U Sloveniji padale ledene gromade

"Mi - Njemačka, NATO, Litva i svi ostali, spremni smo. Želimo i sposobni smo obraniti svaki pedalj teritorija NATO-a", rekao je Joachim Ruhle, načelnik vrhovnog NATO stožera.

Sjeverno od Njemačke, Švedska, koja je do ruske invazije 200 godina bila vojno neutralna, sada u školama obrazuje djecu o geopolitičkim promjenama koje su dovele do priključivanja vojnom savezu.

"Osjećam se sigurno s ulaskom Švedske u NATO, ali i nesigurno jer bi mogao započeti rat. Ne svjetski rat, ali rat bi mogao izbiti“, rekla je srednjoškolka Edith Maxence (14).

Je li se razina prijetnje povećala zbog ulaska u NATO? Trebamo li se povezivati s autoritarnim državama? To su neka od pitanja za razrednu raspravu.

"Nastojim biti vrlo oprezan oko bilo kakvog usmjeravanja. Želim da postanu zreli demokratični građani sposobni za osviješteno glasanje“, rekla je Masai Björkwall (53), profesorica u srednjoj školi.

"Ne bih rekao da se moje mišljenje mnogo promijenilo otkako je Švedska ušla u NATO. Ali naravno, mogućnost da budeš poslan u rat u drugu zemlju - naravno da to utječe“, rekao je srednjoškolac Adam Sahlen (15).

Švedska već dulje vrijeme upozorava da joj prijeti i Kremljev partner Iran, koji Rusiju obilno snabdijeva dronovima. Iranske tajne službe povezuju se sa švedskim kriminalnim organizacijama.

"Naše sigurnosne službe naglašavaju da su kriminalne mreže u Švedskoj posrednici koje koristi Iran. To je nešto što je Iran radio i u povijesti, pogotovo u Europi. Nije to ništa novog“, rekao je Daniel Stenling, šef švedskih kontraobavještajnih službi.

Pročitajte i ovo Za lokalno novinarstvo Reporter Dnevnika Nove TV Ivan Kaštelan dobio nagradu HND-a: "Ovo je kruna moje karijere"

Apokaliptični naslovi u europskim medijima prate promjenu politike u najvećim zemljama koje počinju provoditi veća ulaganja u vojnu industriju i sigurnost. Političari traže način kako bi dobili potporu građana za militarizaciju u trenucima dok potpora obrani Ukrajine opada u mnogim zemljama.

Rusija je za to vrijeme svoju ekonomiju odavno podredila vojnoj industriji, a najava epohalnog civilizacijskog sukoba sa zapadom sastavni je dio agresivne režimske propagande koja u medijskom polju Rusije jedina ima pravo postojanja.

U kolikoj su mjeri najave o ratu tek dio psihološke mobilizacije građana, Dnevnik Nove TV razgovarao je s vojnim analitičarom Ivicom Mandićem. On smatra da je riječ o prekretnici, da je zapad odlučio upotrijebiti svoju moć kako bi omogućio Ukrajini da pobijedi.

"Posljedica toga jesu povećano izdvajanje za obranu, jer je u zadnjih 30 godina i nešto, od pada Berlinskog zida, izdvajanja za obranu su bila kudikamo smanjena. Vojske su došle na simboliku jer je naprosto se od Drugog svjetskog rata do dan danas Zapadna Europa, mora se priznati jedan od najdužih perioda svoje povijesti živi u miru“, rekao je Mandić.

E sad je problem da se opravdaju ogromna izdvajanja jer se treba nadoknaditi ono što se propustilo.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.