Baltički parlamentarni zastupnici na marginama konferencije Lennart Meri o vanjskoj i sigurnosnoj politici, koja je prošli tjedan održana u glavnom gradu Estonije, predstavnike njemačke vlade upozorili su na posljedice njihova stava o ratu u Ukrajini.
Naime, Njemačka ukrajinsku vojsku odbija opskrbiti dalekometnim projektilima Taurus, kojima bi se mogli izvršavati udari na ruski ruskom teritorij daleko od granice te zabranjuje ukrajinskim oružanim snagama da zapadnim oružjem napadaju ruski teritorij. Osim toga, slanje njemačkih vojnika u rat zasad ne dolazi u obzir.
Pročitajte i ovo
Dok SPD-ov njemački kancelar Olaf Scholz neprestano upozorava na moguću eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, istočnoeuropske članice NATO-a strahuju da bi upravo takva politika mogla dovesti do širenja rata.
Kako je izvijestio njemački Spiegel, predstavnici nekih država na istoku Europe tvrde da ako Rusi uspiju izvršiti strateški proboj u istočnoj Ukrajini, baltičke zemlje i Poljska neće čekati da se ruske snage rasporede na njihovim granicama, već će sami poslati snage u Ukrajinu i tako uključiti NATO u rat s Rusijom. Upravo od takva scenarija strahuju Scholz i američki predsjednik Joe Biden.
"Zelenski praktički moli"
Na Scholzovu "razboritost", kako je sam svoj opisao svoj stav, kritički gledaju njegovi partneri u vladi – Zeleni i FDP.
"Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali ova je situacija preozbiljna za to", napomenuo je član koalicijskog odbora.
Ministar gospodarstva Robert Habeck na njemačkom skupu o sigurnosnoj politici također je rekao da nije učinjeno dovoljno da se pomogne Ukrajini.
"On praktički moli", rekao je, misleći pritom na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. "Vi ste Nijemci, samo nam pomozite!"
Pročitajte i ovo
Ipak, Scholz i dalje ostavlja pri svojem stavu svoju poziciju.
"I opet ima onih koji govore 'trebalo bi učiniti ovo i trebalo bi učiniti ono'. Imam osjećaj da nije bolje kad ti pjena ide na usta. Ne želimo i nećemo postati ratna strana", uzvikivao je na predizbornom skupu u Karlsruheu.
Stvara se zid dronova
S druge strane, estonska premijerka Kaja Kallas ustvrdila je da slanje vojnih stručnjaka Zapada na uvježbavanje ukrajinske vojske ne bi riskiralo uvlačenje NATO-a u rat protiv Rusije. Zapadni čelnici, objasnila je, ne bi se trebali bojati suprotstaviti Rusiji niti bi se trebali plašiti vlastite moći.
Pročitajte i ovo
Poljska, Finska, Norveška i baltičke zemlje već su postigle dogovor o stvaranju zida dronova da bi zaštitile svoje granice pomoću bespilotnih letjelica. Njihov je plan u petak predstavila petak Agne Bilotaite, ministrica unutarnjih poslova Litve, objašnjavajući da će se taj zid protezati od Norveške do Poljske s ciljem zaštite od provokacije neprijateljskih zemalja i sprječavanja krijumčarenja.
