Oko sedam milijuna birača bira 150 zastupnika Zastupničkog doma i 40 senatora za gornji dom ili Senat.
Posljednje ankete pokazuju da premijer Guy Verhofstadt, flamanski liberal, nema puno izgleda da dobije i treći mandat za redom te da najviše izgleda da ga zamijeni ima sadašnji premijer Flandrije Yves Leterme, koji se zauzima za daljnju federalizaciju države.
Najviše glasova, 28 posto, trebali bi, prema istraživanjima mišljenja javnosti, dobiti flamanski demokršćani (CDV) Yvesa Leterma, koji traže veće ovlasti za Flandriju, bogatu regiju na sjeveru u kojoj živi 60 posto stanovništva zemlje.
Druga stranka prema anketama je Vlaams Belang (Flamanski interes) s 23 posto, ekstremno desna stranka, koja je naslijedila zabranjeni Flamanski blok. Vlaams Belang nema nikakvih izgleda za dolazak na vlast jer nitko s njima ne želi koalirati, tvoreći oko te stranke tzv. "sanitarni kordon".
Četiri stranke iz sadašnje vladajuće koalicije - flamanski liberali (VLD) i njihovi frankofoni partneri (MR), flamanski socijalisti (SPA) i frankofoni socijalisti (PS) - trebale bi po anketama ostvariti znatno slabiji rezultat u odnosu na prethodne izbore 2003.
Birališta su otvorena od 08.00 do 15.00 sati. Izlazak na izbore je zakonska obveza, a kršenje te obveze sa sobom nosi novčanu kaznu od 25 do 50 eura, a za one koji u više navrata ne ispune tu dužnost kazna može doseći i 125 eura.
Sukladno činjenici da je Belgija jezično podijeljena zemlja, u
Flandriji na sjeveru zemlje govori se nizozemski, a na jugu u Valoniji francuski, birači glasuju za stranke iz svoje jezične zajednice, a koalicije za saveznu vladu stvaraju se naknadno.
Postizborni pregovori o koalicijama znaju trajati vrlo dugo, prije
četiri godine trajali su 60 dana.
Ovoga puta mogli bi potrajati i duže, jer flamanske stranke žele daljnju decentralizaciju zemlje, čemu se protivi frankofoni dio zemlje.
