Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Papa Franjo jučer je imenovao 72-godišnjeg Fernanda Ocáriza Brañu novim prelatom Opusa Dei.


Braña je rođen u španjolskoj obitelji koja je tijekom građanskog rata emigrirala u Francusku te je najmlađi od osmero djece. Diplomirao je prirodne znanosti 1966. godine u Barceloni dok je diplomu iz teologije stekao 1969. Nakon doktorata na sveučilištu u Navarreu 1971. zarađen je za svećenika.

U prvim godinama svećenstva bavio se misionarskim radom s mladima i studentima. Prije no što je postao treći nasljednik Svetog Josemarie Escrive na čelu Opusa Deija bio je pomoćni vikar, a njegovo imenovanje uslijedilio je nakon smrti prelata Javiera Echevarríe u prosincu prošle godine.

Opus Dei ("Djelo Božje")osobna je prelatura, odnosno pravna osoba unutar crkvene hijerarhijske strukture na čijem je čelu prelat, koji je odgovoran Svetoj kongregaciji za biskupe. Osnovao ju je Sveti Josemaría Escrivá 1928. godine. Uz tajanstvenu organizaciju katoličke crkve u medijima se nerijetko spominju rituali samokažnjavanjem, a u središtu zanimanja našla se i zahvaljujući besteselleru Dana Browna "Da Vincijev kod". 

"Sveci svakodnevice"

Zašto Opus Dei u medijima prati glas zatvorene, konzervativne, moćne i tajnovite organizacije čiji su članovi organizirani poput vojne hijerarhije i koja se protivi modernizaciji Crkve i društva, pitali smo Kristiana Jukića, tajnika Informativnog ureda Opusa Dei u Hrvatskoj.

"Opus Dei je osobna prelatura Katoličke Crkve, koja vjernicima pomaže posvećivati svoj svakodnevni život. To se posebno odnosi na posvećivanje rada, odnosno obavljanja osobnog posla što je moguće većom stručnom i kršćanskom savršenošću iz ljubavi prema volji Božjoj i radi služenja ljudima. Ivan Pavao II. nazvao je sv. Josemariju "svecem svakodnevnice", Opus Dei želi da bude što više svetaca svakodnevnice koji će svojim neupadljivim djelovanjem doprinositi da ljubav Božja dođe do što više ljudi", poručuje Jukić koji nije želio otkriti koliko članova Opus Dei ima u Hrvatskoj.

Oni koji žele postati pripadnikom Opusa Dei čine to potaknuti Božjim pozivom, objašnjava Jukić.

"Taj ih poziv vodi da traže svetost i sudjeluju u Crkvenom poslanju, prema duhu kojim je Bog nadahnuo svetog Josemariju. Osobe koje se žele učlaniti, trebaju same zatražiti primanje u Opus Dei temeljem osobnog uvjerenja da su primili Božji poziv, a nadležni u Prelaturi trebaju dopustiti molbu. Molba se podnosi u pismenom obliku koji se odobrava nakon najmanje šest mjeseci. Poslije roka od najmanje godinu dana, zainteresirana se osoba može privremeno uključiti u prelaturu putem uzajamne izjave, a koja se godišnje može produživati. Prema kanonskom pravu, nitko se ne može uključiti u Opus Dei ako nije punoljetan. Učlanjenje u Opus Dei pretpostavlja od strane Prelature obavezu redovitog obrazovanja u katoličkoj vjeri i u duhu Opusa Dei, kao i potrebnu dušobrižničku skrb preko svećenika Prelature", kaže Jukić.

Opus Dei "pomaže običnim ljudima živjeti svoj kršćanski poziv u svakodnevnim djelatnostima i nudi im duhovnu potporu i izobrazbu koje su im za to potrebne".

"Promiče svijest o univerzalnom pozivu na svetost – temeljnu ideju da je svaka osoba pozvana od Boga da bude sveta – posebice na svetost koja se ostvaruje običnim radom i u svakodnevnim obvezama. Taj cilj se ostvaruje duhovnim obnovama, jutarnjim i večernjim razmatranjem, tečajevima filozofije i teologije i individualnim duhovnim vodstvom, ponajprije za pripadnike, ali i za ostale koji osjećaju potrebu za takvom duhovnom pomoći. Glavno apostolsko djelovanje Opusa Dei se ostvaruje po njegovim pripadnicima koji kao slobodne i odgovorne osobe djeluju samoinicijativno. Osim toga postoje i korporativna djela (pripadnici Opusa Dei zajedno sa suradnicima i ostalima), a to su konferencijski centri, škole i sveučilišta, studentski domovi, klubovi za mlade, poljoprivredne škole i zdravstvene ustanove u kojima Opus Dei brine isključivo o duhovnim i vjerskim aspektima. Uvijek se radi o neprofitnim pothvatima usmjerenim na obrazovne, karitativne ili slične socijalne usluge", rekao je Jukić.

"Svakodnevne žrtve"

Na pitanje zašto se uz Opus Dei vežu mnoge kontroverze, Jukić odgovara kako ih "zastarjelima" zovu oni koji ne poznaju njihov duh.

"Sveti Josemaria je volio zvati Opus Dei "neorganiziranom organizacijom", što znači da su svi članovi potpuno slobodni djelovati u svjetovnom području onako kako misle da je najbolje. Opus Dei daje samo duhovnu formaciju u duhu katoličkog nauka, nema nikakvog utjecaja na to kako će pojedinci djelovati u svome profesionalnom zanimanju ili društvenom zalaganju. Sv. Josemarija je uvijek stavljao poseban naglasak na poštivanju slobode svakog pojedinca u rješavanju pitanja koja se odnose na profesionalno i društveno djelovanje. Što se tiče protivljenju modernizaciji, kada je sv. Josemarija došao prvi puta u Rim, rekli su mu da je došao sto godina prerano, da još nije vrijeme za nešto poput Opusa Dei. Danas neki koji ne poznaju naš duh žele reći da smo "zastarjeli". U stvari Opus Dei samo želi biti vjeran katoličkom nauku i prenositi ga vjernicima. Nekome se to može činiti revolucionarnim, nekome zastarjelim, baš kao što je i Evanđelje uvijek staro i uvijek novo", kaže Jukić.

Poručuje kako u duhu Opusa Dei nikada nisu bile spektakularne žrtve poput rituala bičevanja, odnosno mrtvljenja tijela, već one "uobičajene i svakodnevne".

"Svaki dan čovjeku pruža mnogo prilika za prikazati poneku žrtvu za Boga i to je ono na što je naša duhovnost usmjerena. Osmijeh u trenutku kada ga je teško pružiti može biti puno teža žrtva od višednevnog posta, ali ako nas Bog poziva da se osmjehnemo kada nam je teško, to je žrtva koju ćemo mu nastojati prikazati. Praksa mrtvljenja u Opusu Dei daje više snage svakodnevnoj žrtvi nego li velikim žrtvama i nije iskrivljena i pretjerana kako je opisuje Da Vincijev kod",kaže Jukić.

Opus Dei diljem svijeta broji 92.600 ljudi, ali samo 2083 svećenika, koji vrlo strogo prakticiraju svoju vjeru. Više od polovice članova, 57 posto, čine žene.