Dok tate pripremaju roštilj mame s djecom uživaju u posljednjim trzajima praznika. No osim oblaka dima - tu je i oblak strepnje zvan - početak školske godine.
"Jako se veselim i mislim da ću imat nabolje prijateljice i prijatelje", rekla je prvašica Greta.
Slatke brige prvašića, ozbiljnije su kod starije djece. Još ne znaju koji ih oblik nastave čeka. Onaj uživo - s maskama ili bez, ili online.
"Voljela bih nositi maske jer se osjećam bolje u njima i naviknula sam se na njih. Draže bi mi bila uživo škola nego online, jer online baš toliko ne naučimo", komentira sedmašica Paula.
U istim brigama i studenti. Pogotovo brucoši.
"Koliko god da profesori se trude i daju sve od sebe da ta online nastava bude što kvalitetnija, ne može to zamijeniti predavanja uživo, isključen je taj element socijalizacije i upoznavanje pogotovo kad je riječ o novom društvu", objašnjava brucoš Tin.
Mjere znače i dodatan trošak roditeljima - treba uračunati maske, ali i moguće gigabajte interneta za nastavu od kuće.
"Mjere i modeli od prošle godine pokazali su se dobrima tako da je sve spremno i za najcrnje scenarije i roditelji nemaju razloga za brigu. Međutim, nadamo se najboljem i trenutačno radimo na ublažavanju mjera", izvijestili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
"Brinu me te maske, konkretno starije dijete mi se znalo požaliti da im nestaje kisika", rekla je majka Sandra.
Kako doznaje Dnevnik Nove TV odluka o načinu izvođenja nastave ovisit će i o rezultatima istraživanja koje je Ministarstvo naručilo od Instituta za društvena istraživanja. Provedeno je na 27 tisuća učenika u pet generacija i više od pet tisuća zaposlenika u 161 školi.
Do srijede bi trebalo dati odgovore na pitanja kako je pandemija utjecala na život učenika, njihov proces učenja, kakve su psihološke tragove ostavile epidemiološke mjere te koliki su gubici u znanju. Ovo posljednje najviše brine sindikate. Prema njihovom izračunu gimnazijalci su zbog pet minuta kraćeg sata izgubili čak 15 školskih sati iz hrvatskog ili matematike.
"Prvo rješenje koje se tu nameće je dopunska nastava, dopunsku nastavu u školama treba u potpunosti delimitirati", izjavio je Željko Stipić iz sindikata Preporod.
A treba li u školama testirati i cijepiti starije od 12 godina? Lome se koplja diljem Europe. U Hrvatskoj je cijepljeno oko polovice profesora u osnovnim i srednjim školama dok je starijih osnovnoškolaca cijepljeno manje od jedan posto, a srednjoškolaca manje od šest posto.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
