Obavijesti Video Pretražite Navigacija
više razloga

Stručnjaci objasnili zašto je u Njemačkoj tako malo umrlih od koronavirusa

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Za razliku od primjerice Italije ili Španjolske, u Njemačkoj je relativno nizak broj umrlih u odnosu na broj zaraženih koronavirusom. Stručnjaci navode nekoliko razloga za to, među ostalim agresivnu strategiju testiranja koju provodi ta zemlja, kao i kvalitetu zdravstvene skrbi.

Odnos broja zaraženih koronavirusom i umrlih od ove zaraze drastično se razlikuje od zemlje do zemlje, no posebno u oči upada relativno nizak broj umrlih u Njemačkoj u odnosu na broj zaraženih pa se postavlja pitanje koji je tomu razlog.

Pročitajte i ovo Zaštitna maska, ilustracija Predlaže njemački političar Vraćaju se maske? "Broj zaraženih koronavirusom ponovno raste" Slika nije dostupna morat će se ponovno cijepiti Velika afera! Medicinska sestra na 9000 ljudi primijenila fiziološku umjesto cjepiva, istražuju se i politički motivi

"Da budem iskren, mi još uvijek znamo premalo o ovoj infekciji da bismo dali odgovor na to pitanje", rekao je za Njemačku novinsku agenciju (dpa) stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Richard Pebody.

On kaže kako je nizak broj umrlih od posljedica zaraze koronavirusom u usporedbi s brojem zaraženih još uvijek "zagonetan". Smrtnost od koronavirusa u Italiji je dvadeset puta viša nego u Njemačkoj, govore aktualni podaci Sveučilišta Johns Hopkins. I broj je zaraženih u usporedbi s brojem stanovnika nizak.

Pebody, međutim, odbija direktnu usporedbu ove dvije zemlje.

"Ne možemo miješati kruške i jabuke. Okviri u kojima se razvija epidemija razlikuju se od zemlje do zemlje", rekao je stručnjak SZO-a.

Stupanj epidemije

Kao jedan od razloga različite smrtnosti u slučaju zaraze koronavirusom Pebody navodi trenutak nastupanja epidemije.

"U Italiji i Španjolskoj epidemija je vjerojatno počela ranije i dalje se razvila nego u Njemačkoj. Tamo su se prvi slučajevi pojavili mnogo ranije a da nisu bili otkriveni, i tako se virus neprimjetno širio stanovništvom", kaže Pebody.

Potom je trebalo nešto vremena da se uslijed infekcije razviju zdravstvene komplikacije. Neki pacijenti možda su proveli tjedne na intenzivnoj njezi prije negoli su neki od njih umrli.

Dob

S obzirom na to da mnoge zemlje nisu obavile dovoljno testova, možemo samo znati prosječnu dob onih za koje je dokazano da su zaraženi. No moglo bi biti mnogo mladih ljudi kod kojih postoji virus a da im se nisu pojavili ozbiljni simptomi.

Prosječna dob ljudi s koronavirusom u Italiji je najviša u odnosu na mnoge druge zemlje, uključujući Njemačku.

"U Njemačkoj je prosječna starost zaraženih 45, a u Italiji 63 godina", poručio je preko Twittera njemački demograf Andreas Backhaus.

Backhaus je u članku objavljenom na internetskoj stranici Medium naveo kako je usporedio Južnu Koreju i Italiju, uspoređujući one dane kad su obje zemlje imale približno jednak broj slučajeva.

U Južnoj Koreji gotovo 9 posto potvrđenih slučajeva bili su ljudi stariji od 70 godina, dok je takvih u Italiji bilo više od 40 posto.

Početkom ovog tjedna 19 posto potvrđenih slučajeva zaraze u Njemačkoj bilo je staro 60 godina i više, dok je više od polovice zaraženih bilo između 35 i 59 godina.

Testovi

Podaci o starosti puno toga kažu o testiranju. Da je u Italiji više mlađih ljudi testirano, brojevi bi vjerojatno dali drugu sliku.

Michael Ryan, koordinator WHO-a za pomoć u kriznim slučajevima, ukazuje na to da je velik broj slučajeva prošao ispod radara.

"Njemačka je pak vrlo agresivna u strategiji testiranja, tako da se možda otkriva više blagih slučajeva u ukupnoj brojci zaraženih", kaže on.

Kvaliteta zdravstvene skrbi

Kao posljednji argument stručnjaci WHO-a navode i opremljenost bolnica. Tu je Njemačka u povoljnijem položaju od svojih EU partnera. Što su bolnice bolje spremne za izbijanje zaraze, više će života biti spašeno", kaže Ryan.

Tri su faktora ovdje ključna: broj kreveta u intenzivnoj njezi, je li na raspolaganju dovoljno zaštitne opreme i je li osoblje obučeno za skrb o pacijentima u intenzivnoj njezi.

Italija je prije krize, sa svojih 60 milijuna stanovnika, imala oko 5000 kreveta na odjelima intenzivne njege. Od izbijanja epidemije postavljani su novi kreveti.

Velika Britanija, s oko 66 milijuna stanovnika, ima 4100 kreveta u intenzivnoj njezi.

Njemačka je daleko ispred njih, s oko 28.000 kreveta na intenzivnoj njezi na 83 milijuna stanovnika, a ovaj broj trebao bi se udvostručiti kao odgovor na izbijanje zaraze.

Najnovije podatke o pandemiji koronavirusa u svijetu pročitajte OVDJE. (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene