Od ponoći su na snazi kazne za kršenje epidemioloških mjera. Profesor Ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Đorđe Gardašević objašnjava jesu li nam od ponoći ljudska prava ograničena?

Galerija


Hrvatski sabor izglasao je Prijedlog izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojima se propisuju kazne za nepridržavanje mjera zaštite od zaraze koronavirusom.

Oporba je bila protiv izmjena Zakona jer smatraju da je Vlada trebala proglasiti izvanredno stanje kako bi se zakoni donosili dvotrećinskom većinom. Već su najavljene i tužbe. Dnevnik Nove TV doznaje kako će Ustavni sud čim zaprimi tužbe žurno to rješavati.

Profesor Ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Đorđe Gardašević objašnjava jesu li nam od ponoći ljudska prava ograničena?

 "Ovo je jedna restriktivna mjera koja se uvodi kroz izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti", kazao je. 

Đorđe Gardašević jedan je od onih koji je zagovarao da se uvede izvanredno stanje kako bi se zakoni donosili dvotrećinskom većinom. Objasnio je svoj stav i zašto je to potrebno. 

"Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana ove zemlje i naš Ustav predviđa ako imamo situaciju velike prirodne nepogode da o ograničenju ljudskih prava i sloboda odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Nedvojbeno je da širenje virusa predstavlja prirodnu nepogodu i da o ovakvim mjerama odlučuje Sabor kao predstavničko tijelo", objašnjava. 

Dvotrećinskom većinom se može mijenjati samo Ustav, Zakon o usatvnom sudu i ustavni Zakon o manjinskim pravima. 

"To je točno, ali u redovnom stanju, ali ako imate prirodnu nepogodu onda se zakoni kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode donose dvotrećinskom većinom", ističe.

Različite zemlje različito su to rješavale. Primjerice, Njemačka ima rigorozne kazne, ali nije uvela izvanredno stanje. Finci imaju izvanredno stanje...

"Mi živimo u RH. Ne živimo u Njemačkoj niti u Finskoj, svaka se zemlja odlučila na poseban način boriti protiv virusa i usvojila je  posebne zakone", napomenuo je. Na pitanje, bi li Vlada onda za svaku kaznu ili mjeru trebala otići u Sabor i tražiti dvotrećinsku potporu odgovara: "Ne, ja to ne mislim. Već za izmjene zakona kojima se ograničavaju prava i ljudske slobode na način koji do tada nije bilo predviđeno", kazao je. 

Na pitanje što ako ne bi bilo konsenzusa, odgovara."Konsenzusa u tom smislu može biti, nećemo gatati, već ćemo imati dokaze, vjerujem da bi oko mjera postojao konsenzus", pojašnjava. O posljedicama donošenja zakona kaže: "Vidjet ćemo, ali u tom zakonu postoji niz nedorečenih pitanja", napominje. 

"Dokaz i činjenica je da se mi nalazimo u prirodnoj nepogodi. Meni nitko u redovnim okolnostima ne provjerava koliko ljudi se okuplja kod mene. Ako se sada to ograničava onda je to dokaz više da smo mi u stanju velike prirodne nepogode", objašnjava. 

Milanović je svojevremeno istaknuo da bi Vlada trebala prema članku 17. Ustava predložiti suspenziju određenih ljudskih prava.

A članak 17. Ustava glasi: – U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike.

"Dok god se Sabor može sastati, on funkcionira i mora donositi odluke. No, niti u tom slučaju predsjednik ne nastupa sam, već uz potpis premijera", pojasnio je. 

"Netko je predvidio dobro u Ustavu, da netko mijenja Sabor. Što ako se razboli više od 76 zastupnika. Tada morate imati netko tko će mijenjati Sabor", ističe. Nije želio predviđati hoće li nakon ovoga doći do vala ustavnih tužbi, ali kaže da postoji mogućnost za pravne puteve. 

Smatra da bi Stožer Saboru barem jedanput mjesečno trebao podnositi izvješće. "Građani bi trebali vidjeti na temelju kojih podataka se donose određene mjere", rekao je zaključno. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr