Hrvatske županije, gradovi i općine u ovu godinu ušli su s bogatijim proračunima. Zbog novog modela financiranja jedinica lokalne samouprave, pripada im kompletan prihod od poreza na dohodak i poreza na kamate na štednju. Neki gradovi to su već iskoristili, i s dodatnim novcem pokrenuli neke projekte.

Galerija


Ovakve hrpe papira u bjelovarskoj gradskoj upravi uskoro odlaze u povijest. Cijena digitalizacije i nabave novog softverskog sustava, koji će smanjiti birokraciju - milijun kuna.

Vezani članci Državna granica, ilustracija Njemačka prelomila: Cijela Hrvatska završila na crvenoj listi Opsežnost hrvatske administracije u grafičkom prikazu (Foto: Dnevnik.hr) Kako izgleda administracija u Hrvatskoj: Obilujemo pročelnicima, zamjenicima, pomoćnicima, službenicima, osobljem...

"Grad Bjelovar ovim činom šalje snažnu poruku potencijalnim investitorima da će u Bjelovaru biti iznimno lako raditi s gradskom upravom, da je ona servis koji će biti mali, efikasan, učinkovit i brz", objašnjava Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, HSLS.

Bjelovar je u projekt ušao jer od ove godine u proračunu imaju 10 milijuna kuna više, nakon promjena u raspodjeli poreznih prihoda. Država županijama, općinama i gradovima prepušta sav prihod od poreza na dohodak i poreza na kamate na štednju.

"Svih tih 10 milijuna kuna planiramo na direktan i indirektan način uložiti upravo u gospodarstvo. Jer indirektno je dokazano da će se povećati broj investicija u gradu Bjelovaru", kaže Hrebak.

Zadovoljne i županije, koje će zajedno imati milijardu i 600 milijuna kuna više u svojim blagajnama. Jedna od najnerazvijenijih, Sisačko-moslavačka, zna kako će potrošiti novac.

"Taj novac ćemo upotrijebiti na razvojne projekte naše županije, kako bi još više aplicirali na fondove Europske unije. Morate znati da je Sisačko-moslavačka županija u 2016. godini povukla najviše sredstava iz fondova Europske unije", kaže Ivo Žinić, sisačko-moslavački župan, HDZ.

S druge strane, jedna od najrazvijenijih županija, Istarska, neće osjetiti ovu preraspodjelu. Porezna reforma i povećanje PDV-a u ugostiteljstvu na 25 posto, ostavili su trag na budžetu.

"Nakon dizanja PDV-a na turizam mi smo na brojci od oko milijardu kuna više uplaćenog u centralni proračun nego što se to nama vrati. Ja mislim da treba gradovima, općinama dati benzina da oni budu pokretač cijele Hrvatske", smatra Valter Flego, istarski župan, IDS.

Prema podacima Ministarstva financija, županijski proračuni, nakon ovih izmjena, bit će u prosjeku bogatiji za oko 10 posto. Na dobitku su i svi gradovi i općine, osim njih 69. Vlada za njih najavljuje kompenzacijske mjere, ali još uvijek ne otkriva koje.