Sukob sa susjedom, dugotrajan sudski spor, svađa s članom obitelji, napeti odnosi na poslu ili s poslovnim partnerom. Povjerenje je nestalo, frustracija je sve veća, razočaranje raste iz dana u san, ne nazire se kraj agoniji, čini se da izlaz ne postoji. No, ne mora svaki spor završiti na sudu.
Građani se i dalje nedovoljno koriste prednostima medijacije iako je mirno rješavanje sukoba u različitim društvenim i profesionalnim okruženjima od velike važnosti ne samo za ljudske odnose i komunikaciju te povjerenje, nego i za razvoj kulture dijaloga u društvu.
Drugi put do pravde
Ne čudi stoga da je odjeknula vijest kako bi Hrvatska uskoro trebala dobiti sveučilišni studij medijacije, a svakako je važno građane što više upoznati s time da postoji i alternativni put do pravde, tim više jer institucija mirnog rješavanja sporova u Hrvatskoj postoji već godinama.
Značajna je to mogućnost ne samo da bi se ubrzali postupci pred sudovima, već i da neki od njih ne bi ondje ni došli - naime, u Hrvatskoj se svake godine slije na sudove oko 1,2 milijuna novih predmeta. Ogroman je to broj, često upozoravaju i državni dužnosnici i stručnjaci, pogotovo kad se uzme u obzir da u Hrvatskoj sudski sporovi traju prosječno 1000 dana.
"Zašto mi za medijaciju nismo saznali ranije?"
Mnogi još uvijek vjeruju da je sud jedino mjesto na kojem se rješavaju sporovi i/li da je sud bolja opcija jer ondje mogu dobiti sve što žele, no medijacija uspijeva tamo gdje pregovori ne uspijevaju, i često joj to polazi za rukom puno brže. Znaju to dobro u Hrvatskoj udruzi za medijaciju (HUM) u kojoj ističu da od podnošenja prijedloga za medijaciju do sklapanja nagodbe u medijaciji u HUM-u prosječno prođe 29 dana.
Navode da je najistaknutiji spor po njegovu trajanju u parnici prije početka medijacije bio spor koji je pred općinskim sudom trajao punih 16 godina: "Stranke i njihovi punomoćnici došli su u HUM. Za njihovu odluku za medijaciju bila je odlučna preporuka parničnog suca. Medijacija je završena nagodbom nakon dva sastanka u ukupnom trajanju od ukupno od 6 sati i 30 minuta unutar tri tjedna od podnošenja prijedloga za medijaciju. Stranke i njihovi punomoćnici bili su prezadovoljni i ugodno iznenađeni. Na glas su se upitali: Zašto mi za medijaciju nismo saznali ranije?"
Iako medijacija nije čarobni štapić i nije primjenjiva uvijek, postupak mirenja je duboko podcijenjen i premalo korišten u praksi, a ima izniman potencijal, o čemu je za DNEVNIK.hr više pojasnila medijatorica Suzana Fugaj, voditeljica Centra za medijaciju i trenerica medijatora te članica Upravnog odbora Hrvatske udruge za medijaciju (HUM).
Što je medijacija?
Fugaj: Medijacija je stručno vođeni, povjerljivi i strukturirani razgovor u kojem neutralna treća osoba zvana medijator pomaže sudionicima da postignu zajedničko rješenje spora ili konflikta. Riječ je o procesu koji kombinira pravnu sigurnost s fleksibilnošću pregovora, pri čemu sudionici zadržavaju kontrolu nad sadržajem rješenja.
U medijaciji se najprije uspostavlja sigurno i povjerljivo okruženje koje sudionicima omogućuje da slobodno iznesu svoje stavove i potrebe. Tek kada se osjeti međusobno uvažavanje i razumijevanje, otvara se prostor za smiren i strukturiran dijalog usmjeren na pronalaženje rješenja koje je prihvatljivo i dugoročno održivo za sve uključene.
Koje su značajke medijacije ključne, zašto je važna i za koga je prikladna?
Fugaj: Ključne značajke medijacije su dobrovoljnost, povjerljivost, usmjerenost na rješenje i relativno kratko trajanje. Upravo zbog toga medijacija sve više postaje važan instrument suvremenog pravosuđa i poslovne prakse te omogućuje učinkovitije upravljanje sporovima, očuvanje odnosa i smanjenje troškova.
Medijacija je posebno prikladna za situacije u kojima je, uz rješavanje pravnog pitanja, važno poboljšati komunikaciju i očuvati odnos među sudionicima, primjerice u obiteljskim, susjedskim, radnim i poslovnim sporovima te imovinsko-pravnim i nasljednim pitanjima.
Prema podacima Hrvatske udruge za medijaciju, u 2025. godini najčešći su bili građanski sporovi (36 posto), radni odnosi (28 posto), obiteljski sporovi (16 posto) i trgovački predmeti (11 posto), a manji je broj bio potrošačkih (šest posto) i kaznenih predmeta ( tri posto).
Kako izgleda medijacija?
Fugaj: Medijacija je vođeni i strukturirani razgovor koji se odvija kroz jasno definirane, ali fleksibilne faze.
Na početku medijator kontaktira sudionike, objašnjava pravila medijacije i dogovara način rada, uživo ili online. Već na prvom sastanku potpisuju se sporazum o medijaciji i izjava o povjerljivosti.
Na početku sudionici iznose svoje viđenje situacije, a medijator pomaže razgovoru dati jasan fokus na stvarne interese i potrebe koje stoje iza spora. Svaki sudionik potom dobiva prostor da temeljitije objasni svoju perspektivu, što često doprinosi smirivanju napetosti i otvaranju mogućnosti za konstruktivan dijalog.
Kroz zajedničke ili odvojene razgovore s medijatorom razmatraju se moguća rješenja. Ako se postigne dogovor, on se sastavlja u pisanom obliku i, uz ispunjenje zakonskih uvjeta, može imati snagu ovršne isprave.
Kakva je situacija u Hrvatskoj – tko su medijatori i ima li ih dovoljno?
Fugaj: Medijatori u Hrvatskoj su stručne i educirane osobe koje pomažu sudionicima da postignu rješenje.
Prema novom Zakonu o medijaciji, medijator upisan u Registar medijatora, mora imati završenu obuku od najmanje 40 sati, kvalifikaciju razine 7.1 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (završen diplomski studij), protiv osobe se ne smije voditi kazneni postupak, a obvezan je i kontinuirano se stručno usavršavati.
U Registru medijatora koji vodi Nacionalni centar za medijaciju upisano je više od 1200 medijatora. Na listi medijatora Hrvatske udruge za medijaciju u 2025. godini bilo je 46 aktivnih medijatora.
Medijatori dolaze iz različitih profesija. Najbrojniji su pravni stručnjaci, a značajno su zastupljeni i psiholozi, socijalni radnici, stručnjaci za ljudske resurse, ekonomisti, nastavnici te sve češće stručnjaci iz tehničkih područja.
Hrvatska udruga za medijaciju već 22 godine sustavno okuplja i educira stručnjake iz različitih sektora te kroz edukacije, stručne skupove i javne aktivnosti doprinosi razvoju kulture dijaloga i mirnog rješavanja sporova u društvu.
Kakvo je trenutno stanje?
Fugaj: Medijacija u Hrvatskoj ima stabilne stručne temelje, ali njezina primjena još uvijek ne odgovara stvarnom potencijalu. Postoji značajan broj educiranih medijatora i kontinuirani interes za edukaciju, no ključni izazov ostaje sustavna integracija i primjena medijacije.
Novi Zakon o medijaciji dodatno jača institucionalni okvir, profesionalne standarde i procesne poticaje za korištenje medijacije, što može pridonijeti njezinoj češćoj primjeni u praksi.
Prema izvješću Hrvatske udruge za medijaciju za 2025. godinu, 60 posto medijacija završilo je nagodbom, a prosječno trajanje postupka iznosilo je oko tri sata, što se odnosi na zajedničke sastanke svih uključenih sudionika s medijatorom, najčešće kroz jedan susret. Ovi podaci potvrđuju učinkovitost medijacije kada se primjenjuje u praksi.
Kako potražiti pomoć medijatora?
Fugaj: Medijacija se može pokrenuti prije, tijekom ili nakon sudskog postupka. Sudionici se najprije mogu obratiti Hrvatskoj udruzi za medijaciju, telefonom, e-mailom ili putem mrežne stranice, gdje mogu dobiti osnovne informacije i dogovoriti besplatni informativni razgovor.
Medijaciju je moguće pokrenuti i preko drugih institucija za medijaciju, Nacionalnog centra za medijaciju, izravno kod medijatora ili, ako je sudski postupak već pokrenut, na prijedlog suda ili uz pomoć odvjetnika.
Najčešće se medijacija pokreće tako da se jedna strana obrati instituciji ili medijatoru, nakon čega se kontaktira druga strana. Medijaciju je moguće pokrenuti i sporazumno. Nakon pristanka sudionika određuje se medijator i dogovara termin sastanka, uživo ili na daljinu.
Gdje je posebno izražen potencijal medijacije?
Fugaj: Potencijal za razvoj medijacije osobito je izražen u područjima građanskih i trgovačkih sporova, radnih odnosa, obiteljskih, susjedskih i imovinsko-pravnih pitanja, ali i u upravnim i potrošačkim predmetima te određenim kaznenim predmetima. Sve veća složenost gospodarskih odnosa, potreba za bržim rješavanjem sporova i naglasak na očuvanju odnosa među sudionicima, poslovnim partnerima i članovima obitelji dodatno povećavaju relevantnost medijacije.
U budućnosti se može očekivati postupno širenje njezine primjene, osobito uz jaču suradnju pravosuđa, gospodarstva i akademske zajednice te razvoj specijaliziranih oblika medijacije. Ključni čimbenici tog razvoja bit će daljnje jačanje svijesti o prednostima mirnog rješavanja sporova i stvaranje institucionalnih uvjeta koji će medijaciju učiniti primarnim izborom.
U posljednje vrijeme medijacija je sve prisutnija u javnom prostoru i obrazovnom sustavu, što je važno za dugoročno razvijanje kulture konstruktivnog upravljanja konfliktima.
Je li zakonska regulativa odgovarajuća?
Fugaj: Novi Zakon o medijaciji predstavlja nastavak zakonodavnog razvoja koji u Hrvatskoj traje više od dva desetljeća. Njime se dodatno uređuju institucionalni okvir, status medijatora i procesni poticaji za primjenu medijacije.
Jedna od novosti je uvođenje obveze pokušaja rješavanja spora medijacijom prije pokretanja parničnog postupka u određenim vrstama sporova, primjerice u dijelu ostavinskih sporova i sporova male vrijednosti radi naknade štete. U praksi to znači da će sudionici prije pokretanja postupka imati priliku informirati se o mogućnostima kroz informativni sastanak o medijaciji.
-
DO 12 SATIIranska garda otkrila novu metu i poslala upozorenje: "Imate rok do ponedjeljka u podne"
-
Prate ga top kluboviBrazilci najavili Hrvatsku, izdvojili jednog igrača: "Fenomen koji će srušiti tržište"
-
Igra živog srebraNa sigurnoj udaljenosti i iza stakla: Otrovna fontana kojoj se nitko ne smije približiti
