Institucija mirnog rješavanja sporova u Hrvatskoj postoji već godinama, a od 2011. na snazi je i Zakon koji upravo prolazi proceduru izmjena kako bi taj proces građanima bio pristupačniji i učinkovitiji. Prijedlog novog Zakona o mirnom rješavanju sporova 26. svibnja 2023. prošao je drugo čitanje u Hrvatskom saboru.
O novostima koje se uvode izmjenama zakona i dosadašnjoj praksi razgovarali smo s dugogodišnjim miriteljicama i pravnicama.
U svom dugogodišnjem radu Sanja Majić iz Splita je sudjelovala u rješavanju brojnih problema koje smo naveli na početku teksta - imovinskih odnosa, susjedskih odnosa, sporova oko autorskih prava...
"U tim slučajevima uglavnom se radi o poremećajima u odnosima, tu je naglašen psihološki aspekt", kazala je Majić, koja u svom timu ima i psihologinju.
"Nekad je u spor potrebno uključiti stručnjake. Ljudska je psiha nepredvidiva, ali ništa ne radimo na silu. Nismo mi ti koji bi prisilno nekog obrađivali, sve je na dobrovoljnoj bazi", kaže pravnica.
Svaka stranka u svakom trenu može odustati od postupka mirenja. "Za razliku od sudskih postupaka, u procesu mirenja sve je u neformalnijem i ugodnom okruženju te se pokušava doći do rješenja koje je povoljno za obje strane", ističe Majić i dodaje kako se u tim procesima problemi rješavaju brže, jeftinije i elegantnije.
Pročitajte i ovo
"U sudskim procesima morate angažirati odvjetnika, imate formaliziran postupak, sudac vas zove i to je pitanje kad. Sve je usporeno, nemate pravo reći kako se osjećate, nemate pravo reći kako to je to utjecalo na vas, tj. sudac vas ne pita. Mirenje pruža novo svjetlo u taj odnos, miritelj raspravlja sa svakom stranom posebno, pokušava doći do psihološke osnove i traži rješenje koje je dobro za obje strane. Sud objavi pravorijek ne razmišljajući kako će to utjecati na drugu stranu. To sve ide unedogled, košta i dugo traje", ističe Majić.
"Mirenje uključuje emocije, koje pravo ne uključuje"
"Postupak mirenja je duboko podcijenjen i premalo korišten u praksi, a ima izniman potencijal. Veliki broj sporova može se riješiti mirnim putem. Osnovna komponenta je zdravorazumski dobar osjećaj u kojem je cilj mirenja da se svi osjećaju dobro, a ne da imate pobjednika i gubitnika", kazala nam je miriteljica te ustavna stručnjakinja, Sanja Barić.
"Mirenje uključuje emocije, koje pravo ne uključuje, jer pravo sve svodi na činjenice. Spor nikad nije oko činjenica, jer ima psihološko-emotivnu komponentu. Mirenje omogućava da stranke nastave odnos, zajednički smo pobjednici. To zahtijeva veliku vještinu i zahtijeva veliko obrazovanje, vještinu pregovaranja, psihologije, razumijevanja...", navodi Barić.
U Hrvatskoj je mirenje uobičajeno u trgovačkim sporovima i osiguranju. U tim sporovima, kada su u pitanju dugovi, dogovaraju se ne načini isplate, produže se rokovi, stranke se uspiju dogovoriti tako da su svi zadovoljni, kazala nam je.
U obiteljskim sporovima oko imovine, ističe, često dolazi do problema jer se netko zainati, no mirenjem se problem riješi i, najvažnije, odnosi se mogu nastaviti.
"Netko je ljut zbog gluposti, jer ponekad je potrebna samo isprika da se sve riješi", kaže Barić.
"Kad ljudima osvijestite benefite, i koliko bi mogla trajati parnica, koliki bi mogli biti troškovi, nekad pristanu i na manje cifre, samo da se ide dalje", rekla je Barić.
Kako potražiti pomoć miritelja?
Građani koji spor žele riješiti na miran način, prema trenutačno važećem zakonu, trebaju se javiti instituciji za mirenje ili Hrvatskoj udruzi za mirenje, kao i bilo kojem miritelju koji mora biti naveden u Registru.
"Time se stječe pravo djelatnosti mirenja, a registar je javan i na stranicama pravosuđa te se vidi kad je tko položio koji certifikat i koliko se educira", ističe Majić, koja pozdravlja izmjene Zakona o mirnom rješavanju sporova.
"Više će se pričati o mirenju, ljudi će biti informirani o tome koliko je mirenje dobro za njih, puno se sporova može riješiti mirenjem, rasterećuje se sudstvo", kazala je Majić.
Osniva se Centar za mirno rješavanje sporova
Među glavnim promjenama koje se uvode izmjenom zakona jest osnivanje Centra za mirno rješavanje sporova, čije će sjedište biti u Zagrebu, a podružnice u Osijeku, Rijeci i Splitu.
"Centar će biti javna ustanova koja će poticati mirenje, davati suglasnost institucijama za mirno rješavanje sporova, davati suglasnost za programe edukacije za pojedine vrste mirnog rješavanja sporova, provoditi samostalno ili u suradnji s ovlaštenim institucijama stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora, voditi Registar medijatora i Registar institucija za medijaciju koji će biti javno dostupni u elektroničkom obliku te objavljivati informacije o mirnom rješavanju sporova", objavilo je Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Zamjerke Ureda pučke braniteljice
Izmjenama zakona cilj je povećati povjerenje građana u instituciju miriteljstva, no Ured pučke pravobraniteljice ima određene zamjerke i komentare na izmjene.
U pitanje dovode dobrovoljnost stranaka koje se uključuju u proces te ukazuju kako "u nekim sporovima nije izgledno da bi se nametanjem obveze građanima da pristupe mirnom rješavanju spora postigao cilj koji se time želi postići, već upravo suprotno - produljenjem trajanja i dodatnim troškovima postupka građani bi mogli biti dodatno opterećeni, a spor će se u konačnici riješiti sudskom odlukom, ali s vremenskim odmakom koji korespondira trajanju neuspješnog pokušaja mirnog rješenja spora".
Ministarstvo je na to odgovorilo kako smatra da odredbama Nacrta prijedloga zakona dobrovoljnost stranaka ni na koji način nije dovedena u pitanje.
Ured je istaknuo i zabrinutost za slučajeve u kojima je stranka u sporu država, koja je ujedno i osnivač Centara za mirenje.
"Osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna je prije podnošenja tužbe obratiti se sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu u skladu s člankom 186.a Zakona o parničnom postupku, odnosno, ne obraća se prema odredbama ovog Nacrta prijedloga zakona. Nadalje, sudovi donose odluke u ime Republike Hrvatske te su unatoč tome neovisni, pa će i Centri, koji ne donose odluke, već pomažu strankama mirno riješiti spor, biti neovisni u svom postupanju", odgovara Ministarstvo pravosuđa.
Pročitajte i ovo
Kako druga strana može imati povjerenja da će biti ravnopravno tretirana u slučaju kada je u spor uključena i država, pitali smo i miriteljicu Majić.
"To se još mora razraditi. Dok se neke situacije ne dogode, još se ne zna kako će se to regulirati. Mirenje kao pravilo ima neutralnost, bilo bi logično da država ne može tužiti nekoga, a da ona organizira mirenje", kaže Majić te ističe kako će se sve moguće nejasnoće razjasniti podzakonskim aktima i pravilnicima.
Ono što se ne može riješiti mirnim putem jesu - kaznena djela, za to je ipak nadležan sud.
Sve komentare na izmjene Zakona možete pročitati >>OVDJE
