Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na svijetu je gotovo 36 milijuna robova, a više od polovice toga broja, 61 posto, živi u Indiji, Kini, Pakistanu, Uzbekistanu i Rusiji, objavila je nevladina udruga za ljudska prava u popisu za 2014. na kojem je Hrvatska svrstana na 79. mjesto od 167 zemalja.


Zaklada The Walk Free (Koračaj slobodno), organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Australiji, navodi da su razlozi 23-postotnog porasta ropstva u popisu za 2014. u odnosu na lanjski, inače prvi indeks ropstva te udruge, poboljšana metodologija rada i obuhvaćanje novih područja, a ne porast broja robova u svijetu.

Vezani članci Objavljena nova koronakarta za EU Objavljena nova koronakarta Europe, pocrvenjele turističke zemlje: Hrvatska obala i dalje narančasta Koronavirus, ilustracija U Hrvatskoj pedesetak novih slučajeva više nego jučer: Svaki četvrti zaražen u jednoj dalmatinskoj županiji, brojke im opasno rastu

Prva je na popisu afrička država Mauritanija s 4 posto robova, što je najveći postotak po broju njezinih stanovnika, navodi se u izvješću u kojem se objašnjava da je ropstvo "nasljedno" i "ukorijenjeno u mauritansko društvo".

Na drugom je mjestu Uzbekistan, a slijede Haiti, Katar, Indija, Pakistan, Demokratska Republika Kongo, Sudan, Sirija i Srednjoafrička Republika.

Indija je, međutim, u apsolutnim brojkama vodeća s 14 milijuna 285.700 robova od ukupno milijardu 252 milijuna stanovnika.

Hrvatska je svrstana u sredinu ljestvice na 79. mjesto od 167 zemalja s indeksom ropstva od 0,36 posto, ili 15.300 osoba na 4,26 milijuna stanovnika obuhvaćenih nekim oblikom ropstva.

'Poplava' robova u Velikoj Britaniji

Međutim, na europskoj listi Hrvatska zauzima 6. mjesto, a na prvome je Bugarska s 0,38 posto ili 27.600 robova na 7,26 milijuna stanovnika.

Na drugom je Češka s 0,36 posto ili 37.900 na 10,5 milijuna stanovnika, a slijede Mađarska, Srbija, Slovačka.

U regiji je Makedonija istaknuta kao zemlja koja ulaže velike napore unatoč ograničenim sredstvima u borbi protiv ropstva.

Organizacija navodi da različite zemlje različitim izrazima opisuju moderne oblike ropstva. Ti su termini ropstvo, trgovina ljudima (trafficking), prisilan rad, dužničko ropstvo, prisilni ili ropski brak te prodaja i eksploatacija djece.

Svim tim zločinima zajedničko je da "ropstvo uključuje osobu koja posjeduje ili kontrolira drugu osobu na taj način da tu osobu bitno lišava individualne slobode u svrhu eksploatacije radi vlastite koristi, profita, zarade ili da je ima na raspolaganju".

Na drugom kraju svjetske ljestvice robova, na 167. mjestu je Island, te Luksemburg s manje od 100 žrtava ropstva.

U izvješću za Europu stoji da u njoj živi najmanji postotak eksploatiranih osoba (1,6 posto), ali je ipak 566.200 osoba u ropskome statusu, a to su često žrtve gospodarske ili ekonomske eksploatacije. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook