Prođe li sve glatko, izdavanje građevinske dozvole za projekt LNG terminala na Krku očekuje se u svibnju iduće godine, nakon čega praktički odmah može započeti gradnja.
O projektu LNG terminala na otoku Krku već se dosta pisalo, a nedavno je taj projekt spomenula i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je trenutno u posjetu Australiji i Novom Zelandu.
Vezani članci
Hrvatska je Australiju upoznala s više od 150 projekata spremnih za investitore, uključujući i teminal za ukapljeni plin (LNG) na otoku Krku, imajući u vidu rastući australski udio u svjetskom izvozu LNG-a, priopćio je jučer Ured Predsjednice RH.
U uvali Sepen na otoku Krku ovih su dana počeli istražni radovi na podmorskom tlu u sklopu projekta prihvatnog LNG terminala, potvrđeno je iz tvrtke LNG Hrvatska za Novi list. Radovi će trajati do 25. rujna ove godine, obavlja ih tvrtka Geokon, a uključuju niz bušenja morskog dna i geoloških ispitivanja podmorskog tla na kojemu bi trebalo biti izgrađeno pristanište za takozvani plutajući LNG terminal.
"Dosad provedena istraživanja nedostatna su za ovu vrstu terminala, stoga smo morali pokrenuti dodatna ispitivanja na dijelu podmorja gdje će se graditi privezište za plutajući terminal", kazao je direktor LNG Hrvatska Goran Frančić. Zona u kojoj se provode ispitivanja posebno je označena kako bi je plovila mogla izbjegavati.
Prva istraživanja podmorja obavljena su prije nekoliko godina, no budući da je Vlada odlučila kako će terminal biti plutajući a ne kopneni, potrebno je izgraditi jače i dulje pristanište, istaknula je Andrea Lopac iz LNG Hrvatska. "Pristanište mora biti dulje i čvršće, jer na njemu će biti FSRU brod, odnosno plutajući terminal, spojen s kopnom putem sustava za iskrcaj plina pod tlakom od sto bara", kaže Lopac.
Krajem rujna očekuje se raspisivanje prvog kruga tendera za projektiranje pristaništa i nabavku FSRU broda, odnosno plutajućeg terminala, kapaciteta oko dvije i pol milijarde kubičnih metara prirodnog plina godišnje. Procijenjena vrijednost projekta LNG terminala iznosi 360 milijuna eura, a Europska komisija odobrila je Hrvatskoj 102 milijuna eura, uz uvjet da LNG Hrvatska ima FSRU brod u svom vlasništvu, navodi Novi list.
S obzirom na trenutno stanje na tržištu plina, posebno u Europi gdje cijene stagniraju, plin iz LNG terminala cijenom teško može konkurirati plinu iz cjevovoda, ali ovdje veliku ulogu igra i SAD, koji u Europu želi izvoziti svoj plin i time smanjiti ruski utjecaj.
U svakom slučaju, prođe li sve glatko, izdavanje građevinske dozvole za projekt LNG terminala na Krku očekuje se u svibnju iduće godine, nakon čega praktički odmah može započeti gradnja. Hoće li do toga doista doći, ostaje nam vidjeti.
