U zadnjih nekoliko godina kamate na kredite, kako one kratkoročne, tako i dugoročne/stambene, pale su i za nekoliko postotnih bodova, što u praksi znači i smanjenje rate za par stotina kuna. Upitali smo financijskog analitičara Zdeslava Šantića što je tomu razlog te hoće li se takav trend nastaviti.
"Trend pada aktivnih kamatnih stopa na domaćem bankarskom tržištu prisutan je već duže vremena, a rezultat je pada cijene izvora financiranja banaka te jačanja konkurencije u uvjetima izostanka značajnije potražnje za kreditima od strane privatnog sektora. S druge strane, visok rizik plasmana te iznadprosječno visoki regulatorni troškovi smanjili su prostor za smanjenje kamatnih stopa na kredite u promatranom razdoblju", kazao je Šantić.
Istaknuo je kako tijekom ove godine ne očekuje značajnije promjene kamatnih stopa na europskim financijskim tržištima, a posljedično i na domaćem tržištu. "Ipak, eventualne naznake promjene aktualne monetarne politike Europske središnje banke (ECB) mogle bi rezultirati i blagim pritiscima na rast međunarodnih referentnih kamatnih stopa.
Naime, iako se ne očekuje rast ECB-ove ključne kamatne stope u 2017., u drugoj polovici ove godine moguće je očekivati da ojačaju očekivanja o povlačenju dijela nekonvencionalnih mjera ekspanzivne monetarne politike, što bi moglo dovesti do blagog rasta EURIBOR-a."
Po nekim projekcijama, iduće bi godine kreditni rejting Hrvatske trebao biti poboljšan. Upitan kako bi se to moglo odraziti na postojeće i nove kredite građanstva, Šantić odgovara: "Očekujemo da bi uz smanjenje percepcije makroekonomskih rizika za Hrvatsku, prvenstveno kroz sređivanje stanja u javnim financijama te jačanje potencijala gospodarskog rasta, kao i smanjenje rizika plasmana, pritisci rasta EURIBOR-a trebali biti ublaženi.
'Očekujemo da bi uz smanjenje percepcije makroekonomskih rizika za Hrvatsku, prvenstveno kroz sređivanje stanja u javnim financijama te jačanje potencijala gospodarskog rasta, kao i smanjenje rizika plasmana, pritisci rasta EURIBOR-a trebali biti ublaženi.'
Nadalje, daljnji rast domaće depozitne baze uz pad pasivnih kamatnih stopa te trenutna ekspanzivna politika HNB-a, kao i povećanje operativne efikasnosti banaka, ukazuje kako je moguće očekivati nastavak dosadašnjih trendova na domaćem bankovnom tržištu u kratkom roku po pitanju kretanja kamatnih stopa".
Hrvatska je visoko eurizirana zemlja i velik broj stanovništva i dalje ima kredite uz valutnu klauzulu u eurima. No, u zadnje se vrijeme moglo čuti da bi zbog mogućnosti povećanja EURIBOR-a bilo sigurnije kredite dizati u domaćoj valuti. Za DNEVNIK.hr Šantić je na tu temu kazao: "Prilikom zaduživanja važno je procijeniti rizike i cijenu kredita na individualnoj osnovi. Naime, osim kamatnog rizika, mogućnosti promjene cijene zaduženja, potrebno je voditi računa i o valutnom riziku, odnosno mogućnosti promjene vrijednosti valute zaduženja u odnosu na valutu u kojoj se ostvaruju prihodi.
Međutim, kada govorimo o zaduženju u euru potrebno je uzeti u obzir visoku razinu stabilnosti domaće valute u odnosu na euro. Također, dio građana i poduzeća ostvaruju prihode u stranoj valuti, npr. od turističke djelatnosti. Nadalje, ne smijemo zaboraviti niti visok stupanj euriziranosti pa se primjerice cijene nekretnina u Hrvatskoj izražavaju u eurima".
