U jeku krize na Bliskom istoku u turističkim zemljama, pa i Hrvatskoj, počeo se brojiti svaki gost. U našoj zemlji ih je trenutačno 50.000, od čega je 30.000 stranaca.
Predsezona u Hrvatskoj uvijek se analizira s dozom nervoze jer to je prvi test za uspješnost turističke godine. Uz izazov rasta cijena, tu je sada i pitanje sigurnosti.
Posljedice se već osjećaju
Reporterka Dnevnika Nove TV Paula Klaić Saulačić o stanju u turizmu razgovarala je s predsjednicom Županijske komore Dubrovnik Nikolinom Trojić.
"Kao i u cijelom svijetu, osjećaju se određeni problemi. U kojem obimu – to ćemo još vidjeti. Za sada je potpuno jasno da su se u predsezoni dogodile određene promjene. Prije svega, gosti koji su nam stizali s Dalekog istoka, kojima je tranzitno tržište bio Bliski istok, su izostali. To će biti jedan od glavnih minusa", objasnila je Trojić.
"Troškovi koji rastu, poput cijena nafte, će se preliti na sva pa tako i naše gospodarstvo. Bitno je istaknuti da je dubrovačka regija aviodestinacija i taj će trag sigurno ostati. Najvažnije je pratiti tijek događaja i tome se prilagoditi", dodala je.
Hrvatskoj je prednost što ju se percipira kao sigurnu zemlju, ali još uvijek ima uteg zbog visokih cijena.
"Naši poslovni subjekti su prijašnjih godina izrazito opterećeni i za očekivati je da će biti još i više. Može se očekivati dodatni rast i to se može riješiti samo prelijevanjem na krajnjeg potrošača", najavila je Trojić.
Resetirati se možemo, nastavila je, na način da se ponuda promijeni i prilagodi.
"Posljednjih par godina imamo sve veći udio gostiju niže platežne moći i od nas će se očekivati maštovitost jer uvijek treba voditi računa da se zadrži vrijednost za novac", smatra Trojić.
Komentirala je i pozive Vlade da turistički sektor ne divlja s cijenama.
"Generalno je njihov zadatak da održavaju konkurentnost destinacije jer smo se očito maknuli od prijašnjih, jeftinih cijena. Prelazimo u kategoriju koja je kvalitetom i cijenom veća. Osnovni problem kod nas nisu cijene, nego diverzifikacija ponude. Za svakoga treba biti ponešto. Kod nas loš proizvod diže cijenu, a ono što je dobro se ne prepoznaje. Dakle – kvaliteta za novac", zaključila je.
