Mnoge iznenađuje podatak da čak 71 posto hrvatskih učenika ide u strukovne škole, a da Hrvatskoj istovremeno fali zidara, tokara, vozača, dimnjačara, vodoinstalatera. Također, uz više od 180 tisuća nezaposlenih uvozimo radnu snagu. Rezultat je to dobrim dijelom i desetljećima zapuštenog strukovnog obrazovanja.


Rade u laboratorijima, sade salatu, uzgajaju jabuke, proizvode sokove, plasiraju proizvode, brinu se za konje i ovce – i sve to na nastavi. U jednoj se školi, potpuno opremljenoj uz pomoć europskih fondova, djeca uče poslu.

"Napravili smo mnoge praktikume gdje naši učenici spajaju teorijsku i praktičnu nastavu. Na taj način proizvode, prerađuju i prodaju", rekla je Biserka Halavanja, ravnateljica Srednje škole M. A. Reljkovića iz Slavonskog Broda.

Praktično strukovno obrazovanje koje je povezano s tržištem rada trebala bi donijeti nova reforma. U planu je uspostavljanje centara kompetencije u svakoj županiji za onaj sektor koji županije smatraju bitnima.

12.12.2017.

"Te škole koje će biti centri kompetentnosti ujedno će služiti i kao mjesta gdje će se osposobljavati i educirati i nastavnici iz sličnih škola u okruženju", rekla je Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.

Računa se na novac iz dva europska fonda. Radit će se po novim nastavnim planovima, a škole će morati zadovoljiti uvjete da bi izvodile nastavu. Tu je odgovornost i na županijama kao osnivačima škola.

12.12.2017.

"Važno je i da osnivači preuzmu svoj dio odgovornosti oko opremanja onih škola za koje možda u prvom valu jer, naravno, nećemo sve opremati odjednom", rekla je Divjak te dodala da "treba više opreme ili dodatno ulaganje jer to nam je zajednička zadaća".

Već iduće školske godine radit će se po novim programima, a plan je da do 2020. centri budu u punoj primjeni.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.