Vlada je u srijedu u Sabor uputila prijedlog "anti-SLAPP" zakona s ciljem zaštite novinara i drugih javnih osoba od zlonamjernih sudskih postupaka, a predložila je i izmjene Zakona o obveznim odnosima kojima se jača zaštita potrošača te ih se potiče na dulje korištenje proizvoda i smanjenje otpada.
Zakonom o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje u hrvatsko se zakonodavstvo prenosi EU Direktiva koja donosi zaštitu od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka - strateških tužbi usmjerenih protiv javnog djelovanja (SLAPP).
Zakonom se žele ukloniti prepreke neometanom odvijanju građanskih postupaka i pritom pružiti zaštitu fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa, kao što su novinari, izdavači, medijske organizacije, zviždači, borci za ljudska prava, organizacije civilnog društva, nevladine organizacije, sindikati, umjetnici, istraživači i članovi akademske zajednice.
Uspostavljaju se postupovna jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, a koja uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka, rano odbijanje tužbe, naknadu troškova postupka, novčane kazne i druge sankcije.
Kada se utvrdi da je tužitelj vodio zlonamjeran sudski postupak protiv javnog djelovanja, sud će izreći novčanu kaznu tužitelju - pravnoj osobi u iznosu od 20 posto vrijednosti predmeta spora, maksimalno do 20.000 eura, a fizičkoj osobi u iznosu od 10 posto vrijednosti predmeta spora, maksimalno do 5.000 eura.
Ovim zakonom predviđeno je šire područje primjene u odnosu na Direktivu te će se primjenjivati i na nacionalne i na prekogranične građanske i trgovačke predmete, kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Kao jedinstvena kontaktna točka određena je Pravosudna akademija, a rok za usklađivanje s Direktivom je 7. svibnja 2026.
Izmjene Zakona o obveznim odnosima
Vlada je u Sabor uputila i izmjene Zakona o obveznim odnosima u koje se prenose dvije europske direktive – o odgovornosti za neispravan proizvod te o promicanju popravka robe, a sve s ciljem da se potakne potrošače da dulje koriste proizvod i time smanje otpad.
Iz perspektive potrošača posebno je važno što se proširuje krug odgovornih osoba. Naknada štete moći će se, osim od proizvođača, zahtijevati i od uvoznika, zastupnika proizvođača, dobavljača, pružatelja internetskih platformi.
Produljuje se rok odgovornosti za materijalne nedostatke u slučaju njihova uklanjanja popravkom stvari - jednom za 12 mjeseci od popravka, a kod trgovačkog ugovora jednom za šest mjeseci od popravka, dok će za vrijeme popravka prodavatelj moći potrošaču besplatno osigurati, odnosno posuditi zamjensku stvar. Odgovornost za neispravan proizvod primjenjivat će se i na odgovornost proizvođača sustava umjetne inteligencije (AI).
Proširuje se obujam naknade imovinske štete, a propisuju se i rokovi zastare za pokretanje postupka - subjektivni rok od tri godine od dana saznanja za neispravnost proizvoda te objektivni rok od 10 godina od dana kada je proizvod stavljen na tržište ili u uporabu. Iznimno, u slučaju prikrivene tjelesne ozljede, primjenjuje se objektivni rok od 25 godina.
U saborsku proceduru upućene su i izmjene Zakona o stečaju potrošača kojima se takvi predmeti prenose na trgovačke sudove s ciljem rasterećenja općinskih sudova.
