Što se tiče slovenske najave o naplaćivanju kazni hrvatskim ribarima, isto može poduzeti i hrvatska strana protiv slovenskih ribara ako bude potrebno, poručio je premijer na sjednici Vlade.
Hrvatska i dalje poziva Sloveniju na nastavak dijaloga i izbjegavanje jednostranih poteza i incidenata, a što se tiče slovenske najave o naplaćivanju kazni hrvatskim ribarima, isto može poduzeti i hrvatska strana protiv slovenskih ribara ako bude potrebno, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković na početku prve sjednice Vlade u novoj godini.
"Mi i dalje Sloveniju pozivamo da izbjegava jednostrane poteze, da izbjegava incidente. Nema nikakvog problema u tome da naša policija snima sve slovenske brodice koje dođu u naše vode", rekao je premijer Andrej Plenković istaknuvši da je najmanji problem izdavati kazne.
"Sukladno ovome što govori slovenska strana, to naravno može i hrvatska strana. Ima sve podatke i ukoliko do toga dođe, naravno da ćemo i mi posegnuti za takvim koracima."
Plenković je opet pozvao slovensku stranu na nastavak dijaloga na tragu onoga što im je ponuđeno prigodom posjeta premijera Mire Cerara Zagrebu.
"Hrvatska ne poduzima jednostrane poteze, vrlo je suzdržana, vrlo je korektna, nastoji rješavati ovo pitanje na najbolji mogući način sukladno međunarodnom pravu", naglasio je hrvatski premijer.
Kazao je kako smatra da su dvije strane oko same supstance i samog konačnog rješenja puno bliže nego što se to naizgled čini.
"Sve što ćemo mi raditi je ponašati se odgovorno i voditi računa da ovo pitanje ne zakomplicira odnose između Hrvatske i Slovenije", rekao je Plenković, ali je istaknuo da će se pritom paziti na hrvatske interese i položaj hrvatskih ribara koji imaju puno pravo loviti ribu u područjima gdje su to tradicionalno radili sve ove godine.
"Prema tome, naša se pozicija niti za milimetar ne mijenja. Mislim da možemo pronaći rješenje za taj dogovor. Potrebno je da se i slovenska strana suzdrži od jednostranih poteza", zaključio je Plenković dodavši da Hrvatska i dalje pruža ruku suradnje Sloveniji. Kazao je da je tu poruku RH rastumačila i svojim partnerima u međunarodnoj zajednici i na europskoj, i na globalnoj razini.
Premijer je najavio da će ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić s drugim resorima danas primiti izaslanstvo ribara i prenijeti im stavove Vlade.
"Vjerujem da ćemo pronaći rješenje jer ponavljam još jednom puno smo bliže konačnom rješenju nego što bi to izgledalo ako se samo prate medijski napisi."
Premijer se pohvalio dobrim vijestima
Premijer Andrej Plenković prvo se u svom obraćanju na samom početku sjednice Vlade osvrnuo na dobru vijest, a to je da se u državnom budžetu više prihodovalo nego što se trošilo. ''To je zahvaljujući pametnoj fiskalnoj konsolidaciji. Došli smo do toga da trošimo koliko imamo i da nam nešto i ostane'', rekao je. Podsjetio je da se godišnje otplaćuje samo 9 milijardi kuna kamata.
''Zamisli koliko bi to učinilo za zdravstvo, Milane'', rekao je premijer govoreći ministru zdravstva Milanu Kujundžiću.
''Ova godina treba biti godina političkog mira koja će nam omogućiti da se koncentriramo na reforme'', rekao je premijer i pozvao ministre da svaki u svom resoru pridonese reformama.
Vlada odlučila o stalnoj obveznoj vojnoj pričuvi
Vlada je na sjednici podržala prijedlog izmjena Zakona o obrani kojima se propisuje obveza služenja u pričuvnom sastavu kako bi se naglasilo da je ona stalna, bez obzira na to je li na snazi obveza služenja vojnog roka.
Prema prijedlogu, pričuvni sastav Oružanih snaga (OS) dijeli se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska na nerazvrstanu i razvrstanu. Načelnik Glavnog stožera OS-a dobiva ovlast zapovjediti privremeno stavljanje u pripravnost dijela postrojbi Oružanih snaga u slučaju opasnosti od prirodnih katastrofa, velikih nesreća i nesreća, o čemu bi bio dužan odmah izvijestiti predsjednika Republike i ministra obrane.
Ministar obrane Damir Krstičević obrazložio je prijedlog izmjena Zakona o obrani. Ključne su promjene jasnije utvrđivanje prava i obveze pripadnika pričuve, mogućnost pokretanja dodatnih sadržaja dragovoljnog vojnog osposobljavanja, pri čemu su naročito targetirana mlađa generacija, unaprjeđivanje znanstvene djelatnosti za potrebe obrane te uporaba Oružanih snaga u cilju civilne zaštite.
Pokraj toga na temelju nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, pripadnicima vojske povećavaju se razne naknade. Krstičević je napomenuo da je dob za prijam u vojsku 30 godina starosti.
Izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama predlaže se skratiti trajanje prvog ugovora za vojnika/mornara s četiri na dvije godine. Riječ je o ugovorima na određeno vrijeme kojima vojnici/mornari pristupaju u djelatnu vojnu službu, a za koje su iskustva pokazala kako su po trajanju dostatni za ocjenu zadovoljavanja kriterija vojničke službe. Rok od dvije godine predložen je i kao najkraći rok u kojem se odlučuje hoće li vojnik/mornar biti upućen na dočasničku izobrazbu.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Vlada je donijela konačan tekst Zakona o poljoprivrednom zemljištu slijedom kojeg se odluka o raspodjeli zemljišta vraća lokalnoj samoupravi, prednost na natječajima za zakup dobivaju nositelji OPG-ova, mladi poljoprivrednici te stočari kojima je zemlja potrebna.
Pred Vladom će se naći i izmjene Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) kojima se u istu razine stavljaju kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih stručnih studija i preddiplomskih sveučilišnih studija, odnosno kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija. Vlada će izmijeniti i odluku kojom se utvrđuje popis trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. (I.D. / Hina)
