Visoki kazneni sud odbio je žalbe na neodređivanje istražnog zatvora Branimiru Glavašu i suoptuženicima za ratni zločin u Osijeku 1991., ali, kako bi prikrili identitete okrivljenih, rješenje su anonimizirali drugim inicijalima.
Visoki kazneni sud (VKS) priopćio je da je prvostupanjski sud s pravom primijenio mjerila na koja je tijekom postupka protiv Glavaša i suoptuženika uputio Ustavni sud te provođenjem testa razmjernosti i opravdanosti razlike u postupanju s pravom zaključio kako nema mjesta određivanja istražnog zatvora optuženiku koji je tijekom ovog postupka ukupno bio lišen slobode dulje od pet godina.
Iako je Glavaš nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu iz listopada 2023. osuđen na sedam godina zatvora, bivšem osječko-baranjskom županu, osnivaču HDZ-a i ratnom načelniku sekretarijata za obranu, a kasnije i utemeljitelju i saborskom zastupniku HDSSB-a, nije bio određen obligatorni istražni zatvor koji se dosuđuje svima koji su osuđeni na pet i više godina zatvora.
Glavašu nije bio određen obligatorni istražni zatvor jer mu je u tom predmetu suđeno nakon što je već bio pravomoćno osuđen te je više od dvije trećine te kazne bio odslužio u Bosni i Hercegovini prije nego što je Ustavni sud tu presudu ukinuo i vratio postupak na ponovno suđenje.
Budući da je Glavaš do ponovljenog suđenja proveo više od pet godina u istražnom zatvoru te na odsluženju kazne, Ustavni sud je zauzeo stav kako u konkretnom slučaju više nema osnova za određivanje istražnog zatvora, a što je podržao i prvostupanjski sud.
Uz Glavaša, na četiri godine zatvora nepravomoćno je osuđena Gordana Getoš Magdić, nekadašnja zapovjednica voda posebne postrojbe za diverzantsko-izviđačke namjene Operativne zone Osijek, dok su pripadnici tog voda Dinko Kontić i Zdravko Dragić osuđeni na tri godine.
Identiteti optuženika softverom izmijenjeni do neprepoznatljivosti
Na prvom suđenju, dovršenom u svibnju 2009., zagrebački Županijski sud Glavaša je nepravomoćno proglasio krivim po zapovjednoj odgovornosti u slučaju Garaža i Selotejp, za što je dobio pet, odnosno osam godina pa mu je izrečena jedinstvena kazna od 10 godina zatvora.
Gordana Getoš Magdić tada je nepravomoćno osuđena na sedam, a Dino Kontić i Zdravko Dragić na pet godina zatvora. U istom postupku nepravomoćno je na osam godina osuđen Ivica Krnjak, a Tihomir Valentić na pet godina zatvora, no kako su njih dvojica u međuvremenu preminuli, njima se nije sudilo u ponovljenom postupku.
Izvještavajući o svojoj odluci o neodređivanju obligatornog istražnog zatvora Glavašu, VKS je, kako neslužbeno doznajemo, koristio novi softver Ministarstva pravosuđa koji anonimizira identitete optuženika na način da promijeni inicijale sudionika postupka do neprepoznatljivosti.
Tako je Glavašev identitet u priopćenju VKS-a zamijenjen u A. K., Gordane Getoš Magdić u M. I. D., a Dinka Kontića i Zdravka Dragića u L. B. te R. C.
U slučaju Garaža Glavaša se tereti da je kao šef Osječkog sekretarijata za narodnu obranu odgovoran za zlostavljanje i ubojstvo dvojice osječkih Srba Čedomira Vučkovića i Đorđa Petrovića, dok je u slučaju Selotejp nepravomoćno osuđen jer je članovima Samostalne uskočke satnije izdavao naredbe za nezakonita odvođenja, zlostavljanja i ubojstva srpskih civila na obali Drave.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
