VIDEO: Jedini hrvatski fonetički forenzičar

U svjetskim okvirima, jedan od posljednjih velikih zadataka s kojima su se suočili strani timovi fonetičkih forenzičara bila je najnovija audio poruka najtraženijeg svjetskog terorista Osame Bin Ladena i procjena njezine autentičnosti koju su proanalizirali i naši stručnjaci. 'Prema ovim snimkama koje ste vi donijeli naš tehnički suradnik je napravio tri montaže. Iz njih vidimo da je prva snimka nastala u kontroliranim uvjetima, što znači da nema neke izvanjske buke. Ne možemo baš reći u potpuno tihoj prostoriji, ali u dobrim uvjetima', kazala je prof. Gordana Varošanec Škarić, forenzični fonetičar.

Pročitajte i ovo Gledajte u Provjerenom Lagao da je na putu kako bi izbjegao pitanja, reporterka ga razotkrila: "Ravnatelj nije tu, možda je to bio domar" Suočavanje s prošlošću Vukovarka koja 30 godina traži istinu o sudbini svojeg oca: Zašto se ništa nije pomaknulo s mrtve točke?

Tim forenzičnih fonetičara Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta za potrebe emisije Provjereno analizirao je spornu snimku usporedivši je s dvije prethodne iz televizijske arhive. 'U prvoj situaciji također, ako je ona doista kontrolirana, čuje se i određeno čitanje, dakle ne radi se o govoru nego o čitačem tekstu', kazala je profesirica Varošanec Škarić.

Tzv. 'voice print' nikada ne može biti pouzdan kao otisak prsta ili DNK-a analiza Osnova za prepoznavanje određivanje je osnovnog tona glasa, koji je karakterističan za svaku osobu. U slučaju Bin Ladena upravo utvrđivanje tog tona omogućava daljnju usporedbu. 'Ljudski glas ima nekakve značajnosti ili nekakve sastavnice, kad se usporedjuju dva govora, onda se ocjenjuje njihovo poklapanje na ljestvici od 0 do 10. Takvih nekakvih sastavnica ima 10 i više i ako se one poklapaju preko 90 % možemo reći da se radi o istoj osobi', pojasnio je profesor Jodan Bičanić iz Odsjeka za fonetiku. 'Po tim osobinama ja bih mogla zaključiti da bi se moglo raditi o istoj osobi, više od toga forenzični fonetičar ni ne smije reći', dodala je profesirica Varošanec Škarić. Postoji određena vjerovatnost, upozorila je profesorica, kako glas sa snimke zaista pripada Bin Ladenu. Ipak, ova usporedba tek je uvod u ozbiljnu analizu.

Kako je Hrvatska smještena na ruti kojom se nerijeko koriste krijumčari ljudi, uslugama fonetičara pri identifikacijici zločinaca sve češće se koriste i istražni sudovi. U Hrvatskoj je identifikacija po glasu prvi put korištena prije 5 godina, kada je istražni sudac Krešimir Devčić, tijekom istražnog postupka, zatražio službeno vještačenje forenzičnog fonetičara. 'Radilo se o 20 osoba koje su procesuirane zbog kaznenog djela udruživanja, za počinjenje kaznenog djela a što je bilo vezano uz prebacivanje osoba preko granice', kazao je Devčić. Spomenuta 20-orica bila su dio međunarodnog lanca krijumčara ljudima. Ljude koji su se po svaku cijenu htjeli domoći zapada, danima su iscrpljene transportirali u neobilježenim vozilima.

'U konkretnom slučaju su nadzirani određeni telefoni kojima su se osumnjičenici korisitili za počinjenje ovog kaznenog djela. Upravo u tom djelu se naknadno tijekom istrage ukazala potreba da se neki od tih razgovora vještače', pojasnio je Devčić te dodao kako sud priznaje isključivo službenu policijsku snimku, tj. nastalu po nalogu suca. Privatne snimke u istražnom postupku ne mogu poslužiti kao valjan dokaz. 'Zadatak vještaka je bio utvrditi pojavljuju li se iste osobe u različitim telefonskim ragovorima i u različitim vremenima', kazao je Devčić. Radilo se o 6.000 snimki telefonskih razgovora, koje je forenzični tim dva mjeseca preslušavao i obrađivao. 'Došla sam do prepoznavanja šest osoba. Ja ne govorim o krivnji, fonetičar samo može reći da li se podudaraju snimke s jedne sa skupinom iz drugog. I to je šest muških glasova. Za svaku od tih osoba napravljeno je nekoliko dugotrajnih spektrova', kazala je prof. Varošanec Škarić.

Kako bi spektar tona nekog glasa bio koristan za identifikaciju, snimka njegova govora mora trajati barem 40, ali najbolje je 60 do 70 sekundi. Od 6.000 spomenutih uzoraka nasumično su spojeni parovi za analizu. 'Zatim je provedeno tzv. slušno prepoznavanje govornika. Ono se radi prema forenzičnom protokolu slušne identifikacije i sastoji se od 7 glavnih kategorija', pojasnila je profesorica. Kategorije za usporedbu su primjerice ton ili kvaliteta, prema njima fonetičar otkriva specifičnosti glasa. Ipak, tzv. 'voice print' nikada ne može biti pouzdan kao otisak prsta ili DNK-a analiza. 'Glas osobe koliko god bio specifičan i poseban se mijenja. Ja danas govorim ovako, ali sutra pod utjecajem nekih izvanjskih faktora mogu govoriti drugačije. Mogu biti ljuta ili tužna i moj glas će se promijeniti, i to će se vidjeti na akustičkim mjerenjima. Na njima nećete dobiti identičnu sliku mog glasa u različite dvije situacije', objasnila je profesorica fonetike Gabrijela Kišiček.  

Sudac Devčić kaže kako je forenzično vještačenje fonetičara poslužilo svrsi i osumnjičeni su uspješno identificirani, no... 'Sam taj dokaz se uvijek mora cijeniti i povezivati s drugim dokazima u postupku, nikad se nijedan dokaz, pa tako ni vještačenje ne gleda sam po sebi', naglasio je sudac.

Vještačenje forenzičnog fonetičara još uvijek nije uobičajeno u domaćoj sudskoj praksi. Dok se na stranim sudovima njihove usluge koriste na dnevnoj bazi, kod nas je vještačenje glasa još uvijek relativna nepozanica. 'Mi smo imali 4 do 5 u posljednjih 7 godina, ali na temelju tih slučajeva smo mi istraživali. Nas to nitko nije učio. Mi smo znanja koja znamo iz fonetike primjenjivali na tim slučajevima, analizirali, gledali i učili se', kazao je fonetičar Jordan Bičanić. 'Mislim da se ne zna dovoljno, drugo, nisam sigurna koliko se vjeruje, a možda nema ni toliko slučajeva. Ono čemu mi težimo jest da se uključimo u međunarodne projekte, jer možemo prepoznati i srpskog, crnogorskog, bosanskog, pa čak i slovenskog govornika, a pogotovo ćemo prepoznati ako se naš izvorni govornik koristi stranim jezikom', dodala je fonetičarka Kisiček. 

U Velikoj Britaniji ili Americi forenzičnom fonetikom se bave privatnici, koji po narudžbi policije i sudova obrađuju i do 4-5 slučajeva dnevno. Profesorica Varošanec jedina je licencirana forenzična fonetičarka u Hrvatskoj, a njezinim uslugama domaći sudovi koriste se jedva jednom godišnje. U velikim aferama poput Indeksa, gdje se mnoštvo dokaza temelji na audio snimkama, zvuči nevjerovatno ali hrvatska policija nikada nije zatražila fonetičko vještačenje.