Ugroženost tih vrijednosti, ističu, ne dolazi od marginalnigh skupina, ekstremista ili "vanjskog neprijatelja", nego od ključnih europskih institucija koje nepopustljivo nameću Grčkoj politiku rezanja i rasprodaju ključnih nacionalnih resursa u zamjenu za olakšanje otplate duga kreditorima. Stoga se pridružuju snažnim kritikama civilnog društva širom EU-a na račun institucija EU-a koje su, napominju, grčku dužničku krizu pretvorile u krizu europske demokracije.
Pročitajte i ovo
"Trojka - Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond i dalje uporno nameće politiku rezanja koja se u proteklih šest godina dokazala kao promašena i krajnje štetna te je rezultirala padom BDP-a od 25 posto, osiromašenjem građana te visokom nezaposlenosti mladih od 60 posto", naglasila je na konferenciji za novinare Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije.
Ustvrdila je da se ovakav pristup grčkoj dužničkoj krizi može protumačiti samo kao Einsteinova definicija ludila - uporno ponavljanje iste aktivnosti u nadi da će polučiti rezultat.
TSIPRASU PADA PODRŠKA Bit će još i gore, grčke dugove netko će na ovaj ili onaj način morati vratiti
Benčić je istaknula da se, usprkos činjenici da su mediji prepuni priča o Grexitu, grčkoj tragediji i bankrotu, malogdje navodi što je grčkoj Vladi sporno u prijedlogu Trojke. Tako, dodala je, nije prihvaćen prijedlog grčke vlade da se umjesto mirovina smanji vojni proračun za 400 milijuna eura te da se reforma mirovine provede kroz naredne četiri godine. Nije, između ostalog, prihvaćen prijedlog da se uvede jednokratni 12-postotni korporativni porez na profite iznad 0,5 milijuna eura kao niti prijedlog da uvedu porez na bruto prihode od igara na sreću u iznosu od 30 posto.
"Prema mišljenju mnogih ekonomista sve one mjere koje bi omogućile da se dug vraća kroz osiguranje ekonomskog rasta i ulaganje u ljude su odbačene", kazala je Benčić upozorivši da politika rezanja koju Grčkoj nameće MMF vodi daljnjem socijalnom raslojavanju, osiromašenju, padu BDP-a i smanjenju zaposlenosti.
Vilim Ribić u ime radničke skupine u Europskom gospodarsko-socijalnom odboru rekao je da se iz hrvatskih medija ne mogu dobiti prave informacije po pitanju grčke krize.
Zastrašujućim je ocijenio to da se u medijima navodi da Grčka nije napravila domaću zadaću. "Upravo zato što je to napravila, zato i jesu sad u puno goroj situaciji", kazao je Ribić. "U krizi prvo treba prvo spašavati potrošnju. Mi i cijela Europa smo smanjivali plaće i potrošnju i time smo produbili krizu", dodao je.
Najgroznijim u cijeloj priči ocijenio je etiketiranje da je situacija u Grčkoj uzrokovana mentalitetnim i moralnim problemom naroda. "Ovo nije pitanje niti mentaliteta i morala već je to isključivo i jedino 'fulanje' trojke u vođenju makroekonomske politike", naglasio je Ribić.
Marina Škrabalo iz CROSOL-a istaknula je da referendum koji će se održati u Grčkoj u nedjelju, 5. srpnja, nije prebacivanje odgovornosti već prilika za definiranje prioriteta i iskaz demokracije i zahtjeva za više jednakosti i solidarnosti.
Pozvala je građane da na dan refereduma u Grčkoj dođu na zagrebački Europski trg i "izraze solidarnost za pravo svakog građanina Grčke da se izjasni o tome kakav paket i kakav pristup rješavanju problema u svojoj zemlji zauzima". Tamo će, kako je najavila, biti organiziran ulični referendum s kutijama te će građani moći glasati za ili protiv radikalne politike rezanja i štednje, kako u Grčkoj, tako i širom Europe. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
