U ponedjeljak počinje nova školska godina za gotovo pola milijuna učenika.


Za gotovo pola milijuna učenika i za njihove učitelje – u ponedjeljak počinje nova školska godina. Na novom nacionalnom kurikulumu se i dalje radi, priprema se još jedna reforma. Uči li se u hrvatskim školama za život ili za ocjenu? I koju bi ocjenu školstvu dali roditelji, a koju nastavnici?

Vezani članci Sjednica Sabora/Ilustracija (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Podijeljeni su u čak 17 kategorija: Tko sve u Hrvatskoj ima povlaštene mirovine Blaženka Divjak (Foto: Davor Javorovic/PIXSELL) Broj roditeljskih ispričnica u školi mogao bi se ograničiti

Marta je spremna za prvi razred. Zna i više nego što treba. Zna, kaže, čitati i pisati. Zahvaljujući iskustvu sa starijim sinom, mama Željka, već zna što ih čeka. Smatra da školsko gradivo nije dovoljno zanimljivo i izazovno djeci.

'Djeca crtaju neizmjeran broj jabuka i obitelji, a mislim da današnja djeca imaju i potencijala i znanja i potencijala da bi mogli učiti kudikamo više', kaže mama Željka Babić.

Juraj bi, kaže, volio učiti informatiku, ali još je nema u školi. Željka se još sjeća kad je Juraj u drugom razredu pola polugodišta učio od čega se sastoji tijelo.

MINISTAR MORNAR U DNEVNIKU NOVE TV: U školstvu neće biti rezova, ali vjerojatno ni povišica

'To je bila situacija gdje je moj sin reagirao i pitao da ne razumije školu. Tražio je neku dubinu u gradivu koje su radili koje nije bilo. Tijelo je bilo predstavljeno kao glava, ruke, trup i noge', kaže Željka.

Stotine datuma, beskorisne činjenice, lektira koja ne stvara ljubav prema čitanju - naše je školstvo, kažu profesori, potpuno neprilagođeno djetetu 21. stoljeća.

'Djeca vide da su u raskoraku, da uče stvari koje im ne trebaju niti će im ikada trebati, a ovo što uče, uče na krivi način', kaže ravnatelj V. gimnazije.

Grčić i Mornar: Novim mjerama osiguravamo ostanak mladih znanstvenika

Profesor Mladinić u školstvu je cijeli radni vijek. Ravnatelj je jedne od najboljih hrvatskih škola, ali kaže, svijet ide naprijed, a naše školstvo nazaduje - programski i metodički.

'Školstvo nam je ostalo statično. Imamo propisano 15 predmeta, fiksiranu satnicu, nema mogućnosti da djeca i roditelji sudjeluju u izboru predmeta, u izboru nastavnika.', objašnjava.

'Djeca izađu i ništa ne znaju'

Sve to ima i posljedice.

'Djeca izađu i ništa ne znaju. Čemu to služi? Ogromna društvena sredstva se troše, ogromna energija, a za što?', objašnjava Mladinić.

Koliko je bilo ministara, toliko je bilo i reformi, a promijenilo se nije ništa. Osim što su nastavnici zatrpani birokracijom umjesto da se bave onim što je najvažnije, a to su ili bi barem trebala biti - djeca.

Učenica o školi

Gošća Dnevnika Nove TV bila je učenica trećeg razreda jedne od najboljih škola u Zagrebu - Druge gimnazije, Marija Jarnjak.

Na svjetskom prvenstvu u debati osvojila si zlatnu medalju! Čestitke! O čemu ste debatirali?

Kao što to obično je na debati debatirali smo o vrlo aktualnim temama. Tako smo se dotaknuli pitanja imigranata, pitanja stanja trenutnog u Grčkoj, radničkim pravima i sličnim stvarima.

Koje je tvoje mišljene o imigrantima?

Pa ja mislim da bi ih trebali prihvatiti iako to ovisi o politici države svakoj zasebno.

Sutra počinje nastava. Priprema li škola mlade za život ili se doista većinom štrebaju opsežni i nepotrebni sadržaji?

Gradivo možda je opsežno. Jedni dijelovi toga možda jesu neprotrebni, ali velika većina toga ja smatram da stvarno je potrebno i da nas naše školstvo dovoljno dobro priprema za daljnju edukaciju i daljnji život.

Koliko od tog opširnog gradiva ostane zapamćeno? Ili se sve zaboravi?

Mislim da je možda problem današnjeg školstva što je dosta apstraktno i opće. Velik dio toga što naučimo nažalost zaboravimo lako, ali mislim da bi se to trebalo riješiti time da se gradivo nekako više počne primjenjivati i da nas više nauče tome kako da primijenimo to apstraktno gradivo koje su nas naučili.

Mnogi onda idu na instrukcije... zašto se tako masovno ide na instrukcije?

Mislim da učenici koji idu na instrukcije idu tamo jer im više paše individualni pristup ili su jednostavno propustili dio gradiva i teško im je nadoknaditi, ali mislim da instrukcije ne dokazuju neke inherentne mane našeg obrazovnog sustava.

Koliko vas škola zapravo priprema za tržište rada?

Mislim da nam naš školski i obrazovni sustav daje dovoljno dobar širok spektar različitog znanja koji onda možemo primijeniti u današnjem tržištu rada.

Od učenika i roditelja se često može čuti da se uči zastarjelo gradivo. Kakva su tvoja iskustva?

Mislim da jedan dio gradiva je zastario, ali mislim da ga to ne čini nepotrebnim. Mislim da se školstvo naravno treba cijelo vrijeme poboljšavati, adaptirati novim stvarima, ali to ne znači da bi trebali ono staro izbaciti.

Ove godine upitna je bila dodjela Oscara znanja, koliko država drži do izvrsnosti? Što si konkretno dobila svojim prvim mjestom na svjetskom prvenstvu?

Ja svojim prvim mjestom osim što sam dobila pet minuta slave i pehar, i nadam se jednu dobru stavku u životopisu, osim toga konkretno u Hrvatskoj nažalost ništa puno jer mislim da naša država nažalost ne cijeni dovoljno izvrsnost svojih mladih ljudi koji imaju stvarno odlične akademske uspjehe, bilo na području prirodnih predmeta, društvenih, pa na kraju dana i na području te same debate, mislim da se to nažalost kod nas dovoljno ne cijeni.

Reci nam na kraju kakvi su tvoji planovi, blizu je fakultet, je li već imaš ideju što ćeš upisati?

Još nisam sigurna, ali mislim da su opcije stomatologija, medicina ili tako nešto.

Hoćeš ostati u Hrvatskoj ili razmišljaš možda o inozemstvu ili je to predaleko za tebe?

Pa to je malo daleko, ali ja ću se potruditi naći posao u Hrvatskoj a onda ako to ne uspije inozemstvo je rješenje.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook