Hrvati smatraju da je kruh, osnovna životna namirnica preskup. Jer iako smo imali jednu od boljih žetvi, u hrvatskom kruhu, nije samo hrvatska pšenica.
U našoj žitnici, Slavoniji, pronašli smo odgovor na pitanje, zašto je kruh skup, ali isto tako i odgovor na, pomalo neobično pitanje: Koliko teži kilogram kruha?
Ulazite u pekaru, pristojno pozdravljate i govorite, molim Vas kilogram kruha. No zauzvrat dobivate kruh koji ne teži kilogram već točno 691 gram. A hrvati smatraju, kruh je preskup.
"Ja mislim da je kruh preskup", rekla je Branka Vinovac, Osijek.
"Relativno su cijene malo previsoke, ali čujte, znate kako stara izreka kaže, koliko je pokrivač, toliko se pokrij", rekao je Ivan Ćelan, Osijek.
No, ne bi trebao biti, jer Hrvatska, objavio je i Državni zavod za statistiku ima dovoljno pšenice za svoje potrebe.
Jesenska sjetva, u odnosu na prošlu godinu, zasijana je na gotovo 10% više površine nego prošle godine i pšenica je kultura koju ratari najčešće odabiru i koja na hrvatskoj zemlji jako dobro prinosi.
"Što se tiče prošlogodišnje žetve i prinosa smo izuzetno zadovoljni. Što se tiče cijene ne možemo biti zadovoljni jer takva cijena je bila prije gotovo 25 godina. Ali, na sreću su prinosi bili relativno visoki i dobri, pa smo nekako preživjeli", rekao je Mato Brlošić, poljoprivrednik.
No dobrom prinosu unatoč, pšenicu uvozimo, jer naša navodno nije dovoljno kvalitetna, pa se uvozi skupa pšenica puna proteina koja se miješa s domaćom da bi se dobilo brašno.
Iz Žito zajednice govore: “Iz godine u godinu, pa tako i ove godine, moramo uvoziti pšenicu i to visoko kvalitetnu pšenicu. Čak 100.000 tona. Tako je bilo i ove godine, a to je otprilike 10 % naše proizvodnje”.
A upravo to poskupljuje peciva i kruh. No to tako, govore naši poljoprivrednici ne mora biti. Jer naša je pšenica nekvalitetna samo u Hrvatskoj. Svugdje dalje je super kvalitetna. Problem je u tome, govore, što se regulacija kvalitete razlikuje od zemlje do zemlje.
"Ali ne može reći da mi ne znamo ili ne možemo proizvesti pšenicu te kvalitete koja dolazi, jer ako izvozimo 500, 600, tisuća tona u Italiju koja to isto radi kao i naši mlinari ovdje postavlja se pitanje, kako je za njih tamo kvalitetna, a ovdje za naše domaće nije kvalitetna?", rekao je Brlošić.
Slavonija je, govore poljoprivrednici, bogom dana za proizvodnju pšenice. Unatoč tomu, u našem kruhu ipak neće biti sva pšenica koju su s hrvatske zemlje skinuli hrvatski traktori.
Više pogledajte u videoprilogu reportera Dnevnika Nove Tina Kovačića.
-
Među vodećim uzrocima smrtnostiBolest koja pogađa trećinu odraslih mnogi otkriju tek kad preraste u rak. Musić Milanović: "Stanje je češće kod tih osoba"
-
MA, KAKVA JEPredivna crnka Zagrebom prošetala u sjajnoj minici, cijelo izdanje je tip-top
-
POREZ NA NEKRETNINEGrađanima stižu rješenja iz Porezne, rok za plaćanje je 15 dana: "Imate pravo na žalbu"
