Ima li pomaka? Učenici osmih razreda u Srbiji uče da hrvatski jezik ne postoji: "Pretekli smo po stupnju omraženosti i albansku zajednicu"

Učenici osmog razreda u Srbiji iz udžbenika uče kako među južnoslavenskim jezicima nema hrvatskog, bosanskog, crnogorskog, već je sve to srpski jezik. Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji zatražilo je da se udžbenici povuku, a na njihovu je stranu stao i pučki pravobranitelj, koji je od ministarstva obrazovanja zatražio:

"Da do početka iduće školske godine povuče iz upotrebe udžbenik za srpski jezik za osmi razred osnovne škole u kojem se negira postojanje hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika, u cilju poštovanja jezika nacionalnih manjina koji su priznati u Republici Srbiji."

Ministarstvo ne odustaje od svojeg stava.

"Na koncu, kad je svaka institucija pojedinačno oprala ruke, donijet je zaključak ministarstva da su se ispoštovale sve procedure i da nema osnova za povlačenje udžbenika", rekla je Jasna Vojnić iz Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji.

Pročitajte i ovo Negiranje jezika susjeda Srbije Srpski pučki pravobranitelj zatražio povlačenje udžbenika: "Djeca će učiti da hrvatski jezik ne postoji"

Pročitajte i ovo Na crvenoj listi UNESCO-a U Hrvatskoj su čak tri jezika pred izumiranjem: "Pravi hrvatski smo počeli u školi govoriti. Do šeste godine ga nismo znali"

Ako tako ostane, obratit će se predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

"Nažalost, to je praksa ovdje. Ja bih voljela da se time pozabave institucije EU-a za pristupne pregovore jer nije ovo jedino pitanje kada je očito da ne postoji vladavina prava", dodaje Vojnić.

Tomislav Žigmanov, predsjednik demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini kaže: "Valjanost pravnih normi je puno važnije u svakoj državi od mišljenja i katedre i srpske akademije nauke i umjetnosti. Mi moramo znati da želimo živjeti u državi koja će se pridržavat pravnih normi."

Iz Udruženja pravnika za ljudska prava poručuju - negiranjem hrvatskog i drugih manjinskih jezika krši se Ustav Srbije.

"Situacija u kojoj udžbenik za srpsku djecu, prije svega za one koji koriste srpski jezik u obrazovnom sistemu, negira postojanje drugih manjinskih jezika je vrlo štetan, prije svega za te mlade naraštaje, koji također trebaju rasti uz vrijednosti poštovanja ustavnih prava svih svojih građana", rekla je Katarina Golubović, predsjednica YUCOM-a (Komitet pravnika za ljudska prava).

I nije to jedini problem - svojata se dubrovačka književnost, bunjevački dijalekt proglašava se službenim jezikom.

"Ova preporuka predstavlja samo prvi mali korak, i to ne prema nekom poboljšanju ili razvoju, nego prema tome da se stanje vrati onako kako je bilo prije godinu dana, žalosno je što uopće o ovim temama moramo razgovarati", rekao je Zvonko Milas iz Središnjeg državnog ureda za hrvate izvan RH.

Žigmanov dodaje: "Hrvati u Srbiji imaju status najnegativnijeg u javnosti označenog naroda, što za posljedicu ima da smo mi najomraženija zajednica. Pretekli smo po stupnju omraženosti i negativnim stereotipima i albansku zajednicu."

Skandal s jezikom postao je političko pitanje, osude su stigle od hrvatskog predsjednika, a na apel Andreja Plenkovića i nakon nekoliko mjeseci Aleksandar Vučić je bez reakcije.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr