Milanović u Dubrovniku opet oštro: "Ako nekome idem na živce - aleluja! Trebaju me mrziti, neka. Moje je da ukazujem na devijacije"

U Dubrovniku je počelo obilježavanje 30. obljetnica oslobođenja juga Hrvatske. Tamo su ministar obrane Mario Banožić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, kao i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Program je započeo odavanjem počasti kod Spomen-križa na gradskom groblju Boninovo, a u ime premijera Andreja Plenkovića na obilježavanju će sudjelovati potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Predsjednik Zoran Milanović je ipak došao u Dubrovnik, gdje je odao počast poginulim hrvatskim braniteljima i civilima u Domovinskom ratu. Organizacijski odbor proslave 30. obljetnice oslobađanja juga Hrvatske i deblokade Dubrovnika ranije je potvrdio kako predsjednik i vrhovni zapovjednik Zoran Milanović nije pozvan.

"Ovo je bila velika operacija, u rangu Oluje i Bljeska. U nekim stvarima čak i veća jer se dogodilo tri godine ranije, u uvjetima Hrvatske bez oružje, poginulo je skoro 300 naših vojnika. Događaj je trebao biti kroz centralnu državnu proslavu u organizaciji države, a ne županije. No nažalost to je dopalo u ruke lokalne ekipe. Premijer ima važnijeg posla - otvara bolnice iz Istre koje rade već godinu dana i financirane su iz moje vlade", komentirao je Milanović.

Ističe da Plenković "zatrpava listićima građane o euru". "To košta miliju, tako se kupuju mediji. Ne možeš mene zavaljivati", napominje predsjednik.

Kaže da je imao nesuglasice s Frankovićem, ali da je on "normalan čovjek". "Postoje ljudi koji su sitna politička biomasa i koji me ne bojkotiraju. Bojkotira te netko tko ne dođe tamo gdje si ti. Ovo je privatna prćija nekolicine ljudi. Odao sam počast žrtvama. Županija je stranka - mama, tata, baba, strina. Prćija je turska riječ. Jasno je o čemu se radi - privatluk", smatra Milanović.

"Ako nekome idem na živce - aleluja! To mi je posao. Trebaju me mrziti", rekao je Milanović.

Kaže da je moguće da građanima idu na živce prepucavanja. "Moje je da ukazujem na devijacije. Imate župana u Gospiću, stanoviti Ernest, koji je bio moj kandidat i pulen od Vesne Pusić. Nazivao je HDZ bandom, sad je župan HDZ-a. Je li to normalan čovjek? To je žabac mali", rekao je predsjednik o Ernestu Petryju koji je Milanovića nazvao "ugojenim prascem".

"Imam 56 godina, bio sam na bicikli na Zavižanu 100 puta. Imam pravo biti ugojeni prasac. Neka pogleda svog šefa. Može li napraviti tri skleka, dva zgiba?", dodao je predsjednik.

Oko pregovora sindikata s Vladom, rekao je da će plaće vjerojatno biti povećane, ali da je pitanje hoće li pratiti troškove života. Istaknuo je da on nikada nije vršio pritisak na Vladu oko toga jer zna koliko je to težak posao.

Osvrnuo se i na Banožića. "Njega čeka istraga. Nasilno je opstruirao dvije službenice. To je sve dokumentirano. Imamo optužnicu protiv četvero ljudi u HDZ-u i sad mora ići istraga protiv Banožića ili odgovor zašto je slobodan. To njega čeka, to je nervoza", zaključio je Milanović.

Mimohod ratnih zastava

Uz Milanovića je i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, kao i i umirovljeni general bojnik Luka Džanko.

U 10 sati na Stradunu će se održati mimohod ratnih zastava i predstavnika postrojba s područja županije koje su sudjelovale u obrani i oslobođenju juga Hrvatske. Zatim će, u 10:45, ispred crkve sv. Vlaha biti upriličena prezentacija Počasno-zaštitne bojne, a u 11 sati održat će se svečana akademija u Kazalištu Marina Držića.

U 12:30 akrobatska grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva "Krila Oluje" izvest će letački program koji će se moći pratiti s Porporele, Peskarije i s Trga oružja.

Od 10 do 19 sati Taktičko-tehnički zbor će u Luci Gruž, predstaviti opremu i naoružanje Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova, a ministar Medved na prezentaciju će doći u 13:30.

U predvorju Kazališta Marina Držića bit će od 29. listopada do 6. studenog izložena jedina sačuvana iz Domovinskog rata, originalna, oslikana zaštita izloga Bombonijere Kraš na Stradunu.

U rujnu 1991. srpsko-crnogorski agresori pokrenuli su dugo pripremanu vojnu napadnu operaciju na krajnji jug Hrvatske. S područja Herceg Novog i Trebinja cilj im je bio blokirati Dubrovnik i izbiti u dolinu Neretve. Nakon niza provokacija, ratna djelovanja srpskih i crnogorskih postrojba počela su 22. rujna 1991. minobacačkim napadom na Đuriniće i Vitaljinu u Konavlima.

Najteže dane Dubrovnik je pretrpio od 8. do 14. studenoga te naročito 6. prosinca 1991., na blagdan Svetoga Nikole, kada je na grad palo više od 5000 topničkih projektila. Najsnažniji napadi tog dana usmjereni su na tvrđavu Imperijal na brdu Srđ, ali i na dubrovačku povijesnu jezgru, hotel Belvedere te naselja Sustjepan i Nuncijata.

Pročitajte i ovo Neumorno traganje Medved u Vukovaru istaknuo: "Suradnja Srbije potpuno izostaje u rješavanju pitanja nestalih osoba"

Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun. U jednom je danu život izgubilo 19 branitelja i civila, a 60 ih je ranjeno. Među njima od minobacačke granate na Stradunu je poginuo fotograf i novinar Pavo Urban (1968.), snimajući razaranja grada.

Na samom mjestu pogibije, u neposrednoj blizini Orlandovog stupa, Urban je 6. prosinca snimio svoju posljednju fotografiju, kasnije nazvanu "Kamena prašina iznad Grada".

Nekolicina hrvatskih branitelja u tvrđavi Imperijal u jednom trenutku tražila je od svojih suboraca iz grada da otvore vatru po samoj tvrđavi, jer su na njen gornji dio već kročili daleko brojniji agresorski vojnici. Taj se potez pokazao odlučujući jer je agresorska vojska bila prisiljena povući se uz velike gubitke.

1992. pokrenuta operacija "Oslobađanje juga Hrvatske"

Nakon višemjesečnog okruženja, u travnju 1992. pokrenuta je vojno redarstvena operacija "Oslobađanje juga Hrvatske", s više operacija koje su u teškim vremenskim uvjetima i na nepristupačnom i zahtjevnom krškom terenu trajale do listopada 1992.

Pročitajte i ovo POTVRDIO URED PREDSJEDNIIKA Milanović nije pozvan na 30. obljetnicu oslobođenja juga Hrvatske, no on će ipak doći

Najveći doprinos dale su 1. i 4. gardijska brigada, uz značajnu ulogu pričuvnih snaga i taktičkih skupina koje su držale bojišnicu i bile raspoređene na pomoćnim smjerovima napada.

U tim operacijama poginulo je više od 240 pripadnika hrvatskih snaga. Oslobođeno je više od 1200 kilometara četvornih ili 8 posto okupiranog hrvatskog teritorija i omogućen povratak oko dvadeset tisuća izbjeglica.

Simbolički završetak operacije bila je velika vojna smotra u luci Gruž 29. listopada 1992., kada je prijavak predsjedniku RH Franji Tuđmanu podnio general HV-a i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Janko Bobetko.