'Vapaj za partizanima, mjesto gdje je politika zapela između 1980-ih i 1940-ih'

OVDJE ISPROBAJTE APLIKACIJU GDJE SAM 2016.

'Vapaj za partizanima, mjesto gdje je politika zapela između 1980-ih i 1940-ih', riječi su kojima The Economist opisuje Hrvatsku u najnovijem članku.

Pišu kako je 16. kolovoza Hrvatska krenula u novu izbornu kampanju, a u međuvremenu postoji snažno neslaganje najvećih hrvatskih stranaka oko značenja presude Perkoviću i Mustaču.

Podsjetili su kako se predsjednik SDP-a Zoran Milanović borio kako bi onemogućio izručivanje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, tajnih agenata jugoslavenske tajne službe osuđenih u Njemačkoj za organiziranje ubojstva Stjepana Đurekovića. Stoga HDZ tvrdi da je SDP štito ljude koji su ubijali hrvatske nacionaliste. SDP tvrdi pak da su ubojice bile usko povezane s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, osnivačem HDZ-a.

Dvije se stranke ne razlikuju toliko po svojim trenutačnim platformama koliko po svojoj prošlosti. SDP prisvaja Titovo naslijeđe borbe protiv nacista. Suprotno tome, 'HDZ se divi ustašama, pokretu koji je surađivao s nacistima'.

'Njemačka presuda dodala je još jedan sloj povijesnim svađama. Posljednji se tiče odlazaka HDZ-ovih ministara na otvorenje spomenika hrvatskom nacionalistu čija su postignuća uključivala ubojstvo jugoslavenskog ambasadora u Švedskoj 1971. ', piše The Economist.

'Sav taj folklor odvlači pažnju s mnogo važnijih tema. Hrvatska politika već je mjesecima u neredu. Prethodni izbori održani su u studenom, ali su rezultirali koalicijom kojom je dominirao HDZ i koja se raspala u lipnju zbog korupcijskog skandala koji je uključivao nacionalnu naftnu kompaniju. HDZ se otarasio svog lidera, koji je dopuštao da u prvom planu budu elementi koji su se divili ustašama. Novi lider je Andrej Plenković, umjereni član Europskog parlamenta. On želi vratiti stranku natrag u centar i kaže da osuđuje populizam koji ima zamah u Europi. Što se tiče povijesnih tema, kaže da Hrvatskoj treba 'trezvena debata' o zločinima s ustaške i komunističke strane. Jedan od razloga zbog kojih se drže prošlosti mogao bi biti u lošim rezultatima obje stranke u sadašnjosti. SDP je imao poražavajuće ekonomske rezultate tijekom godina svoje vladavine od 2011. do 2016.', piše The Economist dodajući da si je u godinama prije toga, HDZ priskrbio reputaciju koruptivne stranke, a posljednjim mandatom nisu se uspjeli riješiti te reputacije.'

'Nijedna stranka neće dobiti dovoljno glasova da bi vladala sama nakon izbora 11. rujna. Neki analitičari predviđaju veliku koaliciju između dvije velike stranke, iako Plenković govori kako to nije mogućnost. Opsesija poviješću umanjuje čudnost toga da je u televizijskoj debati Milanović pokušao pridobiti HDZ-ove glasače ponosno izjavljujući kako je njegov djed bio ustaša', objavljeno je u članku.

Boris Miletić, lider regionalne stranke kaže kako je rasprava o prošlosti, piše The Economist, zaista sramotna. 'Moramo razgovarati o budućnosti', kaže Miletić te nabraja koje su sve reforme i HDZ i SDP obećavali tijekom godina: decentralizaciju, racionalizaciju teritorijalnog ustroja… 'Nažalost, u Hrvatskoj najveće političke stranke čine se nesposobnima za bilo što osim ponavljanja istih starih izjava', zaključuje The Economist.