Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Romi su na području Hrvatske od 13. stoljeća, što ih svrstava u autohtone nacionalne manjine, a zbog svog načina života kroz stoljeća bili isključivani, ponižavani i izloženi genocidu. Svjetski je dan Roma, a u Zagrebu je obilježen na čak dvije lokacije.


Svjetski dan Roma u Zagrebu je obilježen na dvije odvojene proslave - u muzeju Mimara slavilo je Romsko narodno vijeće, a u Staroj gradskoj vijećnici Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba, no s obiju proslava poslane su poruke kako je romskoj zajednici u Hrvatskoj nužno jedinstvo.

Vezani članci Ilustracija Sve više romske djece ostaje u školama, a raste i broj studenata: ''Do 2030. imat ćemo novu obrazovanu elitu'' Matija Posavec Posavec o stanju u Međimurju: "Ne može jedna manjina, pojedinci, terorizirati većinski narod koji zarađuje svoj kruh na pošten način"

Čestitajući okupljenima u 'Mimari', predsjednik RNV-a i saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi ocijenio je da je položaj romske zajednice u Hrvatskoj posljednjih godina poboljšan poučavanjem romskog jezika na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

'Zamalo su me srušili': Luksuzni hotel odbio poslužiti doručak Romkinji

Kao najveće probleme s kojima se danas susreću Romi u Hrvatskoj istaknuo je lošu obrazovnu strukturu te nizak životni i zdravstveni standard. Vladu je pozvao da osigura povlačenje novca iz europskih programa namijenjenih Romima, kao i za pomoć u legalizaciji Romskih kuća. Romske medije pozvao je, pak, da 'prestanu biti instrument mržnje i podjela u romskoj zajednici'.

Kajtazi je podsjetio i na stradanja Roma u drugom svjetskom ratu, ističući da je pri kraju uređenje groblja Uštica kod Jasenovca, u kojem je, kaže, pokopano oko 1000 Roma stradalih u tom logoru. 'Učinit ćemo sve što je moguće da se zaustavi relativizacija zločina i oslobađanje ustaškog vodstva od krivnje za najveći zločin koji je ikada počinjen na ovom području', rekao je Kajtazi.

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, ocijenila je da su Romi, kao najosjetljivija i najisključenija zajednica, ispit za društvo u cjelini.

'Priznanje treba odati RNV-u, ali i svim mladim Romima, koji su, umjesto da se žale na teškoće, odlučili preuzeti inicijativu, razvijati osjećaj ponosa zbog pripadnosti svojoj zajednici i poticati širu zajednicu da iskoristi sve svoje potencijale, ne odričući se ničije sposobnosti i poduzetnosti', kazala je Pusić, ovogodišnja dobitnica nagrade RNV-a za doprinos poboljšanju položaja Roma i razvoju ljudskih prava u cjelini.

Vidović: Hrvati ne vole azilante, a najviše im smetaju Romi i Srbi!

Potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec kazala je kako je raduje što je romska zajednica 'počela svoju povijest, ne samo u usmenom, nego i u pisanom obliku', podsjetivši da je Kajtazi napisao prvi riječnik romskog jezika.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer podsjetio je da su Romi na području Hrvatske od 13. stoljeća, što ih svrstava u autohtone nacionalne manjine, da su zbog svog načina života kroz stoljeća bili isključivani, ponižavani i izloženi genocidu, a da ih i danas muči visoka nezaposlenost, siromaštvo i segregacija.

'Tome pridonose međusobne različitosti unutar same romske zajednice', ocijenio je Tolnauer, pozivajući romske asocijacije da zajedno rade na poboljšanju položaja Roma. Podsjetio je da Hrvatska prednjači u zakonskoj zaštiti nacionalnih manjina te da je jedina zemlja EU koja je Rome priznala kao nacionalnu manjinu.

Dekan Filozofskog fakulteta i član Savjeta RNV-a Damir Boras upozorio je da su Romi izuzetno podzastupljeni u sustavu visokog obrazovanja, najavivši da bi studij romologije u narednih godinu dana trebao biti akreditiran kao dvopredmetni studij na Filozofskom fakultetu.

Okupljene na svečanosti u Staroj gradskoj vijećnici pozdravio je predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba Neđatin Kamberovski, koji također ističe da se u Hrvatskoj osjetio pomak ka romskom 'boljem sutra', jer su doneseni Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Akcijski plan i program za Rome do 2020.

Stiže pomoć Romima u legalizaciji bespravnih objekata

Upozorio je, međutim, da se ti zakoni tek djelomično provode. "Ne tražimo ni više ni manje nego samo ono što je zacrtano u tim dokumentima. Romi znaju s malim biti zadovoljni, no treba nam se pružiti prilika da to i realiziramo", naglasio je.

Podsjetio je da je Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba u ovom mandatu uredno predalo sva financijska i druga izvješća što, kaže, nije pošlo za rukom njihovim predhodnicima.

'U tri godine mandata ispravili smo puno napravilnosti naših predhodnika, a sad ćemo se potruditi vratiti povjerenje glasača na izborima...Vrijeme je da institucije uvaže naš legitimitet kao jedinog legalnog i legitimng tijela izabranog na izborima od strane romskog naroda u Zagrebu', rekao je, pozvavši i sve romske udruge Grada Zagreba na suradnju.

Predsjednik Koordinacije nacionalnih manjina Grada Zagreba Zoltan Balaž-Piri također je naglasio da će samo zajednički napori cijele romske zajednice, uz potporu Grada, dati rezultate u punoj integraciji Roma u društvo i u poboljšanju njihovih životnih i radnih uvjeta.

Naveo je da je 2011. u Hrvatskoj bilo 16,9 tisuća Roma, a 2001. oko 9.000 navodeći da taj sraz nije sasvim rezultat povećanja romskog stanovništa nego odraz dobrog raspoloženja i potrebe za takvim izjašnjavanjem, a slično je, kaže, i u Zagrebu.

Izaslanica hrvatskog predsjednika Danica Juričić- Spasović prenijela je Josipovićeve riječi da su Romi još uvijek nepravedne žrtve stigmatizacije u društvu i da za njih treba učiniti više, posebice za mlade kojima treba omogućiti školovanje. Romima je predsjednik poručio i to da ih 'povezuje sluh za glazbu i sluh za pravednije društvo'.

Raskoš tradicije nacionalnih manjina u Zagrebu

Romima je njihov dan čestitao i predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor, koji se nada da će Romi u Skupštini opet imati svog zastupnika, kao što je to u prošlom mandatu bila Nura Ismailovski.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kratko je rekao da je ponosan na sugrađane koji od Zagreba čine multikulturalan grad, a nazočnima Romkinjama i Romima kako se želi vidjeti s njima i na proslavi Đurđevdana, "uz jagnjetinu na Savi".

Svjetski dan Roma obilježava se u spomen na 8. travnja 1971., kada je u Londonu održan prvi Svjetski kongres Roma. Na tom je kongresu prihvaćen naziv "Rom", što na romskom jeziku znači "čovjek", a taj je naziv službeno zamijenio brojne dotadašnje nazive za pripadnike romskog naroda.

Službenim jezikom Roma proglašen je romani chib, službenom himnom stara romska pjesma "Gyelem, gyelem" (Idem, idem), a donesena je i odluka o romskoj zastavi, u zelenoj i plavoj boji koje simboliziraju zemlju i nebo te s velikim crvenim kotačem u sredini, simbolom romskih putovanja. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju