Razvoj Hrvatske uvelike ovisi o obrazovanju radne snage. I danas bi svi bili ekonomisti, pravnici i računalni stručnjaci pa na burzi nedostaje stočara, kuhara i - primjerice - instruktora ronjenja. Stoga poslodavci zapošljavaju strance.


U Japanu za njega nije bilo posla, pa je Simon Yoshida tome uspješno doskočio. Zaposlio se u Zagrebu, gdje već dvije godine pleše u baletnom ansamblu Hrvatskog narodnog kazališta.

"Danas je internacionalnost uobičajena. Sve više stranaca dolazi u hrvatski balet, što je dobro, jer svatko od nas donosi nešto novo, dio svoje kulture. Ima nas ovdje iz Italije, Rumunjske, Portugala, Mađarske", rekao je Yoshida.

Baletana je u Hrvatskoj sve manje, pa smo prisiljeni zapošljavati strance. "Pogotovo muški plesači, jer balet nije popularan za dječake. Događa se i da sjajni plesači koji su odškolovani ovdje odlaze van, u potrazi za karijerom, kruhom", rekla je Mihaela Devald Roksandić, baletna majstorica u HNK Zagreb.

Osim baletana, kojih će nam iduće godine trebati 12, iz inozemstva se traži i 100 masera, 35 stočara i pastira, 10 puhača stakla. Ukupno, bit će izdano 29 tisuća radnih dozvola za strance, jer domaća radna snaga ili nije kvalificirana, ili je nema dovoljno, ili - ne želi raditi.

"Od 1.000 pozvanih, odazvalo se sto. Imaju nekakav dio koji dobivaju od države, nekakvu naknadu, nekakav dječji doplatak, i onda gledajte, nešto se odradi u nekoj sivoj zoni", rekla je iz Admira Ribičić, Hrvatska udruga poslodavaca.

Jer, ističu građevinari, plaće su ovdje manje nego u inozemstvu, zbog prevelikih davanja državi. "Ne može nam država uzeti sve da bi na kraju kupila skupocjene aute, da bi kupila namještaj, da bi kupovala gluposti. Ako mi nudimo plaće od 4,5 tisuća kuna, pogotovo u tom građevinskom sektoru, mi nemamo šanse nikoga zadržati", smatra Dragan Martinović, građevinski poduzetnik.

Ove godine u Hrvatskoj su izdane 5.022 dozvole za zapošljavanje stranaca. Od toga, zaposleno je 1.558 ljudi. U usporedbi s tim, u Njemačku je prošle godine došlo raditi 634 tisuće stranaca. Domaću radnu snagu, ističu poslodavci, mora se kroz kvalitetnije obrazovanje povezati s potrebama tržišta rada.

"Strukovna zanimanja su neatraktivna, većina strukovnih škola je zapuštena, a na nama je da sada to bitno okrenemo", rekla je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.

Prije svega, kroz toliko najavljivanu kurikularnu reformu. Problem je i cjeloživotno učenje na koje se Hrvati rijetko odlučuju. Točnije, samo njih dva posto, što nas svrstava na dno europske ljestvice.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pretvaramo-se-u-zemlju-koja-izvozi-obrazovane-a-uvozi-radnike-cime-se-odricemo-svoje-buducnosti---497615.html