Pročitajte i ovo
Podrhtavanja tla se događaju svakodnevno. Mnoge ni ne osjetimo. Zemlja se sastoji od nekoliko slojeva - kore, plašta i jezgre. Kora i gornji dio plašta zove se litosfera. Ona je podijeljena na velike tektonske ploče koje se mogu pomicati polako ili naglo.
A upravo naglim pomicanjem tih tektonskih ploča nastaju potresi. Javljaju se u tri slučaja - kada ploče klize jedna uz drugu, kada se podvlače jedna pod drugu te kada se odmiču jedna od druge. Pri tom pomicanju, oslobađa se velika energija. Što je više energije oslobođeno, potres je jači.
Najugroženija područja u Hrvatskoj su šire dubrovačko te šire zagrebačko područje. Tu živi jako puno ljudi, zato između ostalog i jesu jako rizični. A još jedno takvo područje je i šire riječko.
U posljednjih mjesec dana u Hrvatskoj je zabilježeno pet potresa. Dva u Pločama, jedan u Otočcu i u Korenici te na Mljetu koji je bio prilično jak, 4,1 po Richteru.
Na našem području bilo je i jačih potresa, čak i od ovog u Albaniji. Najjači je bio onaj u Dubrovniku 1667. Procijenjeno je da je bio jak 7,6 po Richteru. Još jedan snažan potres, jačine 6,3, dogodio se 1880. godine u Zagrebu. A jug zemlje se, vjerujem, još uvijek jako dobro sjeća 1996. kada je potres jačine 6 po Richteru uzrokovao ozbiljnu materijalnu štetu na području Dubrovnika i Stona.
I za kraj - najjači zabilježen potres u povijesti, čak 9,5 po Richteru, dogodio se u Čileu 1960. godine. Odnio je tisuće života.
Gost Dnevnika Nove TV bio je istaknuti seizmolog prof. Marijan Herak s Odsjeka geofizike zagrebačkog PMF-a.
Na pitanje trebaju li nas svi ovi potresi i kod nas i u našoj okolici zabrinuti, Herak odgovara: "Ne događa se ništa neobično, ali nas trebaju zabrinuti u smislu da moramo biti svjesni da živimo na području na kojem se takvi potresi redovito događaju. Redovito ne znači i često – takav potres se u Hrvatskoj događa u prosjeku svakih 30 godina. Prema tome, mi bismo već morali biti naviknuti na potrese“.
Istaknuo je kako ovih 30 godina "ne znači svakih 30 godina, već u vrlo dugom razdoblju prosječno svakih 30 godina. Ne bi bilo ništa neobično da se sljedeće godine ponovno dogodi ovakav potres. Na kraju krajeva, u Albaniji se sličan potres, malo slabiji, dogodio prije dva mjeseca.“
Najugroženiji su dubrovačko, zagrebačko i riječko područje, kao i cijela Dalmacija. "Uzrok tome je tektonika. Uz obalu se potresi događaju, pojednostavljeno rečeno, zbog reakcija jadranske mikroploče, Jadranskog mora, i europskog kontinenta, odnosno europske ploče, koji se sukobljavaju na tome mjestu. Jadranska mikroploča se rotira prema Europi, a što ste dalje od osi rotacije, to su potresi češći.
Na zagrebačkom području događa se nešto što mi zovemo seizmičnost unutar ploče. To područje nije na kontaktu dviju ploča, nego na kontaktu geoloških jedinica unutar euroazijske ploče."
Kazao je kako se potresi, barem po sadašnjem stanju stvari, još dugo neće moći predvidjeti, "ali se može predvidjeti kakav bi se potres, s kakvom vjerojatnosti, mogao dogoditi na pojedinom mjestu. Dakle, ako nas zanima vjerojatnost da se potres dogodi u Zagrebu, mi možemo izračunati vjerojatnost da se neki potres dogodi u razdoblju od recimo 50 godina.
Postoji hrvatska karta potresne opasnosti, koja je izrađena tako da je to dostupno i jasno građevinarima, koji te podatke moraju uzeti u obzir pri projektiranju zgrada".
Dometnuo je da se ta vjerojatnost ne mijenja s vremenom. Primjerice, za Zagreb ta karta kaže da se "potres poput ovog u Albaniji može s vjerojatnošću od 10 posto dogoditi u bilo kojoj od 50 godina – jednom".
Na pitanje jesmo li pripremljeni za eventualne takve slučajeve, odgovara: "Nadam se. To treba zapravo pitati građevinare i arhitekte, na njima je gotovo sva odgovornost hoće li zgrada pasti prilikom potresa ili će biti oštećena, ali će ostati stajati. Naši propisi su takvi da bi morali omogućiti da zgrade izdrže najjače potrese koji se mogu predvidjeti u tom području. Zato su seizmološki podaci važni - da bi građevinari dobili pouzdane podatke o tome kakve će sile djelovati na zgradu nakon što se izgradi“.
Herak je za kraj kazao i da u državnoj mreži imaju 17 uređaja za mjerenje, te još 10-ak u koji su financirani raznim znanstvenim projektima, a po njegovoj procjeni trebalo bi ih biti još toliko.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
