Stručnjaci odbacuju medijske napise koji govore o dvostrukom povećanju broja zmija u Hrvatskoj ove sezone, te upozoravaju da se slični napisi javljaju gotovo svake godine, ali nikada ne počivaju na dokazima.
Odavno se bavim zmijama i još nisam naletio na godinu u kojoj "sve vrvi"od zmija, kako pišu neki mediji, kazao je Hini zoolog Zoran Tadić, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Zmije se ne vole sunčati
Sudeći po meteorološkim uvjetima, moglo bi se pretpostaviti da zmija ima manje od uobičajenog broja, kaže Tadić komentirajući tvrdnje da su velike vrućine i suše uzroci te navodne pojave.
"Zmije ne vole visoke temperature, najugodnije im je na 24 do 28 stupnjeva. Najviše sam poskoka našao na temperaturama oko 24 stupnja, i to kad ima naoblake. Zmija se ne voli 'pržiti' na suncu, i kad 'upeče' nema zmija", kaže Tadić.
Neki portali objavili su kako se usred Dubrovnika nalazi "leglo zmija", a da to nitko nije snimio nego uz tekst objavljuju fotografiju sjevernoameričkih zmija podvezica. Iz osobnog iskustva poznajem dobro Dubrovnik i znam da ondje nikada nije bilo puno zmija. Mogao se ponekad naći pokoji poskok prema Srđu, ali rijetko. U Dubrovniku ima dosta blavora, a to su gušteri koji jedu i zmije, pa me i ne čudi da zmija nema, rekao je profesor na Zavodu za animalnu fiziologiju PMF-a.
Tadić zamjera medijima da svoje napise temelje na nestručnim izvorima i bez dokaza. Za izvjesnog zmijara, na koga se poziva jedan od dnevnika, Tadić kaže da se radi o osobi koja ne može biti referentna za zmije. Dodaje da mu često iz jednih novina pošalju fotografije zmija koje su ljudi snimili u svojoj blizini, pa im on odredi o kojoj se vrsti radi i tada je informacija točna.
Opasni mungosi
Ponekad se među stanovništvom čuje razmišljanje kako bi za suzbijanje zmija trebalo nabaviti mungosa, što je sasvim pogrešno i opasno. Mali indijski/azijski mungos (Herpestes javanicus/auropunctatus) jedna je od najinvazivnijih vrsta u Europi, koja tamo gdje je unesena jako oštećuje lokalnu faunu, a ne može iskorijeniti zmije, upozorava Tadić.
Unošenje bilo kakve strane vrste životinje u Hrvatsku i njeno puštanje u prirodu zakonski je zabranjeno. Isto tako, zabranjeno je uzimati takve invazivne vrste iz dijelova gdje su se već proširile (npr. mungosi na Mljetu ili Korčuli) i preseliti ih na mjesta gdje ih nema, s nekakvim "humanim" ciljem.
U Hrvatskoj nije poznato kretanje broja primjeraka pojedinih vrsta, jer je to uglavnom nije istraživano, pa to ne može biti oslonac u ocjenjivanju koliko zmija ima koju godinu, zaključuje Tadić.
U Hrvatskoj je, po podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, zabilježeno ukupno 59 vrsta vodozemaca i gmazova. Među njima je 20 vrsta vodozemaca, koje čini 13 vrsta žaba i 7 vrsta repaša, te 39 vrsta gmazova, koje čini 17 vrsta guštera, 15 vrsta zmija te 7 vrsta kornjača. U Crvenu knjigu upisano je 56 vrsta i 8 podvrsta vodozemaca i gmazova Hrvatske. (Hina)
