Ured se oglasio zbog interesa javnosti nakon što je portal 24 sata objavio da župan živi u kući u Runjaninovoj 7 u Glini uz najamninu od svega 100 kuna mjesečno. Objavili su i da kuća nije prenesena u Žinićevo vlasništvo te da je u tijeku revizija rješenja kojom ju je dobio na korištenje.
To u priopćenju potvrđuje i Središnji državni ured, koji je nakon donošenja novog zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima pokrenuo postupke utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje onima koji su kuće u državnom vlasništvu koristili u zadnjih pet godina, što je slučaj i sa županom Žinićem.
"Budući da je u postupku revizije utvrđeno da gospodin Žinić nema utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje aktom prednika Središnjeg državnog ureda, već je u posjed bio uveden temeljem rješenja Komisije za privremeno preuzimanje i korištenje imovine, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje je 30. listopada 2019. uputio Uredu državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji zahtjev za pokretanje postupka utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje obitelji Žinić po službenoj dužnosti", navodi se u priopćenju.
Navode i kronologiju što se s kućom u kojoj Žinići žive događalo od 1995. do danas.
Predmetna nekretnina u Glini, Runjaninova 7 u vlasništvu je Republike Hrvatske, što se može utvrditi uvidom u zemljišne knjige. Ista je obitelji Žinić dana na korištenje rješenjem Komisije za privremeno preuzimanje i korištenje imovine od 14. travnja 1995., a temeljem Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom. Predmetnu nekretninu, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretnina (APN) je 31. prosinca 1999. godine kupila za račun Republike Hrvatske u svrhu povrata privatne imovine i stambenog zbrinjavanja.
Budući da je u vrijeme kupnje obitelj Žinić prebivala u toj kući, s istom je APN sklopio 18. siječnja 2000. godine ugovor o najmu, u skladu s tada važećim pravnim propisima. Ugovor je bio na snazi sve do 27. listopada 2008. godine kada je raskinut, a predmetna nekretnina dana je na raspolaganje tadašnjoj Upravi za područja posebne državne skrbi u okviru Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, budući je ta Uprava bila nadležna za područja posebne državne skrbi.
U priopćenju navode i kako je Ivo Žinić, je kao hrvatski branitelj, 2005. godine, na temelju Uredbe o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata podnio zahtjev za darovanje obiteljske kuće u državnom vlasništvu.
Tim je kao i ostali branitelji stekao pravo na oslobađanje plaćanja najamnine do prijenosa vlasništva.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske iz 2017. Središnji državni ured dobio je ovlast da otpiše potraživanja s naslova najma na područjima posebne državne skrbi zbog čega je pokrenuta sveobuhvatna revizija kuća i stanova u državnom vlasništvu.
Nakon donošenja novog Zakona o stambenom zbrinjavanju iz 2019. utvrđivanje prava na stambeno zbrinjavanje omogućeno je pravo na stambeno zbrinjavanje onima koji su kuće koristili kroz pet prethodnih godina što je slučaj i s obitelji Žinić.
U priopćenju se zaključuje da je Žinićev predmet sada na postupanju u Uredu državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Inače, uredi državne uprave zadnjom su mini-reformom prebačeni u nadležnost županija.
Iz Središnjeg ureda poručuju i kako će odluka u Žinićevu slučaju ovisiti o sadržaju akta koji donese taj ured.
Navode i kako su na isti način pokrenuli i postupke u još 523 slučaja od kojih je 177 riješeno pozitivno i 64 negativno.
-
Samo opreznoZnate li koliki je domet radara za mjerenje brzine vožnje? Evo koliko daleko mogu snimati
-
Šok na SaviPaviljoni se zatvaraju, stotine studenata ostaju bez kreveta: "Garsonijere su 500 eura, kako ćemo preživjeti?"
-
ZabranjenoOve predmete nikad ne smijete imati u automobilu: Prijeti vam visoka kazna ako vas policija uhvati
