Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na svojim službenim stranicama USKOK je objavio kako je, na temelju kaznene prijave PNUSKOK-a, donio rješenje o provođenju istrage protiv 150 hrvatskih državljana zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruživanja, primanja i davanja mita, zlouporaba položaja i ovlasti, prijevara, zlouporaba osiguranja te pomaganja u prijevari i zlouporabi osiguranja.


Imena okrivljenika nisu objavljena, a u priopćenju stoji da se istraga provodi zbog osnovane sumnje da su se dvije osobe, od početka veljače 2014. godine do 1. rujna 2015., na području Zagreba, povezale s policijskim službenikom PU zagrebačke i odvjetnikom iz Zagreba, te još trojicom, 'u namjeri da za sebe i druge od osiguravajućih društava bez osnove ishode isplate znatne nepripadajuće materijalne i nematerijalne štete po policama osiguranja od automobilske odgovornosti te da pribave znatnu nepripadnu materijalnu dobit'.

Vezani članci Andrija Jarak Stotine tisuća stranica transkripata u aferi Vjetroelektrane: I neki sadašnji ministri mogli bi postati svjedoci Privođenje osumnjičenih za stečajne malverzacije Stečajnom sucu i još troje osumnjičenih određen jednomjesečni istražni zatvor, tereti ih se da su ukrali 30 milijuna kuna

'Na temelju podnesenih zahtjeva za naknadu nematerijalne štete (prijava štete na vozilima i zahtjeva za naknadu, odvjetničkih troškova), osiguravajuća društva su, ne imajući razloga sumnjati u dostavljene zahtjeve, isplatila ukupno najmanje 2.155.403,26 kuna na ime naknade štete te najmanje 190.625,00 kuna na ime odvjetničkog troška', stoji u objavi USKOK-a.

Navedeni iznos su, nakon isplate dogovorenih novčanih nagrada fiktivnim krivcima i fiktivnim oštećenicima, međusobno podijelili pripadnici zločinačkog udruženja.

Tijek zločina

Navodi se kako su prvookrivljeni i drugookrivljeni osobno ili preko ostalih osoba, među kojima policajac i odvjetnik, angažirali osobe koje su za novčanu nagradu od najmanje 1.000,00 do 6.000,00 kuna, ovisno o dodijeljenoj im ulozi i isplaćenom iznosu osigurnine lažirali prometne nezgode kao fiktivni krivci i fiktivni oštećenici na način da su vozila kojim su upravljali fiktivni krivci namjerno izazivala sudar s vozilima u kojima su se nalazili fiktivni oštećenici.

U pojedinim slučajevima namjero su se izazivali sudari i s parkiranim vozilima koja su okrivljenici prethodno parkirali na dogovorena mjesta nezgode.

Nakon što su angažirane osobe realizirale fingiranu prometnu nezgodu okrivljeni policijski djelatnik, sukladno dogovoru, izlazio je na mjesto događaja te sačinjavao službene zabilješke i zapisnike o očevidu te izvješća o počinjenom prekršaju iz koje dokumentacije je proizlazilo da su nezgode prouzročene nepropisnom vožnjom fiktivnih krivaca, iako je znao da se radi o namjerno izazvanim prometnim nezgodama.

Potom je policijski djelatnik u policijskoj referadi podnosio izvješća o počinjenom prekršaju i obvezne prekršajne naloge protiv fiktivnih krivaca te im izdavao potvrdu o naplaćenoj novčanoj kazni na mjestu počinjenja prekršaja, a sve kako bi se na temelju tako sačinjene dokumentacije utvrdila pravna osnova za prihvaćanje odgovornosti od automobilskog osiguranja i kako osiguravajuća društva ne bi osporavala istinitost nezgoda.

Policijski je djelatnk, kojeg se istražuje u ovom predmetu, navodno osobno vozio fiktivne krivce i fiktivne oštećenike, na Odjel za hitan prijem Klinike za traumatologiju Zagreb radi liječničkih pregleda na kojima su, sukladno njihovim uputama, simulirali bolove u predjelu vrata i glave, strahove i smanjene životne aktivnosti.

Upleteni policajac i odvjetnik

Potom su podnošene prijave štete i ispunjavanje formulara u osiguravajućim društvima potrebnih radi naplate štete na vozilima. Potom na scenu stupa okrivljeni odvjetnik radi potpisivanja punomoći o zastupanju i dogovora oko nastavka njihova tobožnjeg liječenja.

Sukladno dogovoru, odvjetnik je naručivao nepotrebna liječenja, preglede i terapeutske postupke s ciljem prikupljanja potrebne dokumentacije za ostvarivanje što veće neosnovne naknade nematerijalne štete te privida stvarnih ozljeda i strahova, te su mu po dovršetku tobožnjeg liječenja predavali medicinsku dokumentaciju radi podnošenja zahtjeva za naknadu nematerijalne štete osiguravajućim društvima.

Zatim je odvjetnik osobno ili putem drugih odvjetnika koji nisu imali saznanja o njegovim stvarnim nakanama, u ime fiktivnih oštećenika podnosio zahtjeve osiguravajućim društvima za naknadu nematerijalne štete te zahtjeve za naknadu odvjetničkih troškova, a po potrebi je u postupcima naknade štete na vozilima.

USKOK je sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu predložio određivanje istražnog zatvora protiv šestorice okrivljenika.