Lesar je, naime, upozorio da bi izmjene izbornog zakonodavstva u izbornoj godini kršile Ustavni zakon o provedbi Ustava, po kojemu se izborna pravila ne smiju mijenjati ako je do izbora ostalo godinu dana.
Pročitajte i ovo
Šeks je obrazložio da je ustavni rok za održavanje parlamentarnih izbora najkasnije 60 dana nakon prestanka mandata sadašnjeg saziva Sabora, dakle 20. veljače 2008.
- Ali, mi iz HDZ-a i predsjednik stranke i Vlade višekratno smo
najavili da izbore očekujemo u studenom 2007. i oni će se tada i održati, rekao je.
Šeks tumači da Hrvatski sabor u izborno zakonodavstvo može
intervenirati još cijelih mjesec dana.
Podsjetio je da su u saborskoj proceduri četiri prijedloga izbornog zakona, te najavio da će Sabor sve te prijedloge, kao i eventualni Vladin prijedlog novoga izbornog zakona, razmotriti do 20. veljače.
- Ta četiri prijedloga bit će raspravljena i o njima će se glasovati do 20. veljače i ne treba se bojati manipulacije koja bi klubove predlagatelje dovela pred svršen čin, kad bi im se post festum reklo kako se u izborno zakonodavstvo više ne može intervenirati, rekao je Šeks.
Kazao je, međutim, da ne vidi razloga da bi se ti prijedlozi
prihvatili, jer zadiru u samu bit Izbornog zakona iz 1999., koji je, naglašava, izradila struka i oko kojega je postignut "optimalan konsenzus".
Na pitanje hoće li Vlada predložiti dopisno glasovanje za birače koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, Šeks je odgovorio da se to rješenje ozbiljno razmatra.
- Već dulje vrijeme, ne samo iz HDZ-a, nego i iz drugih stranaka i iseljeničkih udruga, tražilo se da se uvede dopisno glasovanje. HDZ i Vlada ozbiljno razmišljaju o uvođenju tog instituta, koji postoji u šest europskih zemalja, kazao je Šeks i dodao kako treba dobro odvagnuti sve argumente za i protiv uvođenja dopisnog glasovanja.
Rekao je i da bi se dopisno glasovanje odnosilo i na birače iz BiH, kao i na izbjegle Srbe, ističući kako ne smije biti diskriminacije birača.
Šeks je najavio da se, uz intervencije u Izborni zakon i Zakon o popisima birača, mogu očekivati i izmjene Zakona Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), po kojima bi dužnost predsjednika DIP-a obnašao predsjednik Vrhovnog suda, koji bi imao i dva zamjenika, također iz redova sudaca Vrhovnog suda.
Naglasio je da je to rješenje usuglašeno u međustranačkim
pregovorima, te da bi tim zakonskim izmjenama bio zaokružen paket izbornog zakonodavstva.
