Seizmološka služba dobila je novu opremu koju je financiralo Ministarstvo znanosti. Nabavljeno je 20 kompleta seizmografa i 20 kompleta akcelerografa s pripadajućim sustavima prikupljanja podataka u iznosu od 4 i pol milijuna kuna.

Galerija


Po čemu će novi instrumenti biti bolji od ovih koje trenutačno koriste provjerila je reporterka Dnevnika Nove TV Viktorija Bednjanec gdje je u Seizmološkoj službi razgovarala sa zamjenikom ravnateljice te službe Tomislavom Fiketom.

Vezani članci Andrija Jarak i Tihomir Kundid: Kontejnersko naselje - 1 Pripremni radovi za kontejnersko naselje u Petrinji pri kraju: Otkrivamo kad bi sve moglo biti gotovo Đurđica Dražetić iz sela Sibić Baka Đurđica iz Sibića u kontejneru nema tekuće vode, a i tlo svaki dan podrhtava. Unatoč svemu, ostaje na svom: "Bježala sam '91., ne bih to ponovno proživljavala"

Pojasnio je kako je najveća prednost nove opreme - što je će ju moći prenositi na podtresom pogođena područja.

"Ova oprema će nam jako olakšati posao jer je ovo prvi put u povijesti da smo dobili tzv. mobilni komplet opreme koji je namijenjen upravo za to, za seljenje po trenutno aktivnim područjima nakon potresa kako bi se prikupio što je moguće veći broj podataka koji se kroz ove naknadne potrese oslobađa. Ako nemamo taj komplet te podatke ne možemo 'uhvatiti'", objašnjava Fiket.

Dodaje kako se radi na većem projektu nacionalne infrastrukture.

"Radi se o pojačanju mreže stalnih seizmoloških postaja Republike Hrvatske koja bi se onda barem približila susjednim zemljama. Italija ima više od 1000 seizmoloških postaja, a Hrvatska ih ima 17. Nesrazmjer u brojevima je očit. S ovim projektom, nadam se, taj ćemo nesrazmjer malo smanjiti što sve ovisi o tome koliko bude sredstava i mogućnosti da se ta mreža kvalitetno popuni", kaže. 

O mogućnostima metode rane najave potresa, koja se koristi u nekim dijelovima svijeta, Fiket kaže kako ona u Hrvatskoj nije moguća. 

"Postoje izvjesni uspjesi na tom polju u Japanu gdje se mjere napetosti i uzdizanje terena uslijed nakupljanja napetosti u podzemlju. No oni imaju, na njihovu nesreću, a na našu sreću, puno razornije potrese negošto imamo mi. Kod nas, bar zasad, takav sustav nije moguć jer jednostavno su rasjedi prekratki, ta mjerenja se vrše jako slabo u Hrvatskoj, a i sumnjam da bismo puno dobili. Ti svi sustavi koji rade na brzom obavješćivanju reagiraju na početak samog potresa i sreća kod udaljenijih rasjeda je da imate vremena dok dođu oni razorni valovi. Naši su svi rasjedi uglavnom vrlo, vrlo blizu naseljenim mjestima, tako da mi tog vremena nažalost nemamo", objasnio je Fiket. 

Dodao je kako je u posljednja 24 sata na području Banovine zabilježeno 14 potresa koji su se mogli osjetiti i uznemiriti građane. Na području cijele Hrvatske zabilježeno ih je 20-ak. 

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr