10:02 - Sjednica se nastavlja raspravom o prijedlogu Zakona o uvjetima pružanja usluga carinskog zastupanja kojim se uređuje pitanje uvjeta po kojima osoba s poslovnim nastanom u Hrvatskoj u okviru registrirane djelatnosti može pružati usluge carinskog zastupanja u Hrvatskoj.
Pročitajte i ovo
U Hrvatskoj posluje 612 ovlaštenih carinskih otpremnika, tj. pravnih osoba koje obavljaju poslove zastupanja, te oko 2500 ovlaštenih carinskih zastupnika, odnosno fizičkih osoba koje kao zaposlenici carinskih otpremnika poduzimaju radnje carinskog zastupanja. U odnosu na postojeći pravni režim koji uređuje obvezu ishođenja tri vrste odobrenja, sada se predlaže urediti samo jednu vrstu odobrenja.
10:01 - Čelnik Mosta Božo Petrov pozvao je u utorak zastupnike vladajuće većine da pomognu u "kreiranju zakona po mjeri svakoga u Hrvatskoj" te podrže Mostove zakonske prijedloge, među kojima i one iz resora pravosuđa i zakon o mikrosolarima, potkrepljujući njihovu važnost za život građana konkretnim sudbinama ljudi.
"Jure je 2009. dobio zabilježbu općinskog suda da duguje 850 tisuća kuna, iako nikad nije dobio kredit. Potom je slijedio sudski proces, sud vještak dokazao da je potpis falsificiran, no dug se popeo na dva milijuna. Jure je realna osoba i ako želite pomoći Juri kada budete raspravljali o zakonima iz pravosuđa, onda nemojte gledati svoje prijatelje, kolege niti koliko će odvjetnici i javni bilježnici dobiti. Vodite računa o Juri i sličnima. Zato smo tu", rekao je Petrov nakon stanke na početku saborskog zasjedanja.
Naveo je i primjer "Antonijine obitelji" koja je podigla kredit u 'švicarcima'. "Otac joj je radio na željeznici, nisu mogli vraćati kredit, banka je otkazala ugovor, on se razbolio, dobio rak, na poslu su mu se zahvalili i dali mu otpremninu te nešto za liječenje, no banka mu je cijeli iznos za liječenje uzela, a on je umro", navodio je Petrov.
Slična je, kaže, i priča Ivane koja danas živi s troje djece i samohrana je majka, a najmlađe dijete je prošlo niz operacija zbog prirođene mane. "Žive u kući u 30-tak kvadrata, bez struje i vode su bili u početku. Koliko bi dostojanstveniji život njezine obitelji bio da im se omogući da kroz zakon o mikrosolarima dobiju mogućnost ne samo za ogrjev već i struju", upitao je.
Zastupnike je pozvao da se zauzmu za zakone, da kad iziđu iz Sabora budu ponosni na to da su nešto dobro napravili.
"Ja vas ne pozivam da pokažete neposluh vašem šefu, već da mu objasnite da je to bitno. Imate tri godine i nije bitno tko će voditi inicijativu, vodite sve inicijative, ali neka one rezultiraju dobrobiti svih građana. Kozmetiku ograničite na područje toaleta", poručio je Petrov.
09:53 - Govoreći o usporavanju rasta BDP-a, Branimir Bunjac rekao je kako se hrvatska vratila u recesijske trendove. Dodao je kako Vlada ne uspijeva iskoristiti situaciju da sve članice imaju rast BDP-a. "Hrvatska je 8 godina bila u recesiji i nije nikakva mudrost za shvatiti da smo imali priliku za rast da smo se ponašali malo odgovornije nego ova Vlada", rekao je.
"Htio bih pitati vladajuću većinu je li za ovo kriv poslovnik sabora, Facebook komentari, biste političara, imena trgova, ploče, ili je krivo to što nema reformi, što javna uprava ima krizu upravljanja...", rekao je Bunjac.
"Htio bih reći vladajućoj većini nešto dobronamjerno. Morate shvatiti da vas na životu mogu održati rezultati Vlade. Imate najniži rejting otkad je formirana vlada, izgubili ste petinu birača u roku samo 16 mjeseci, vrijeme je da se trgnete i počnete baviti onim što građane najviše muči", rekao je.
09:50 - SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin zamjerio je u utorak ministru za upravljanje državnom imovinom Goranu Mariću na izjavi da HEP nije u njegovu resoru te da ne zna ništa o privatizaciji te tvrtke, upitavši što će nam to ministarstvo ako ministar ne zna ništa i privatizaciji te najveće tvrtke u državnom vlasništvu.
Grbin je nakon stanke istaknuo kako je Marić na čelu resora koji obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na upravljanje, raspolaganje i stjecanje i prodaju državne imovine, pa pita "što će nam onda Ministarstvo za upravljanje državnom imovinom kada ministar na čelu tog ministarstva ne zna ništa o privatizaciji najvećeg trgovačkog društva koje je ostalo u vlasništvu RH"..
Podsjetio je da je premijer privatizaciju HEP-a najavio prije godinu dana, odnosno da će nacionalizirati Inu i to financirati privatizacijom HEP-a, a zamjera i to što Sabor više od godinu dana ne želi raspravljati o interpelaciji o Ini, iako je u proceduri.
Napomenuo je kako je zadnji plan o upravljanju imovinom u vlasništvu RH donijela još Vlada Zorana Milanovića, a da je zadnja strategija donijeta za razdoblje 2013..-2017. te da je i ona istekla.
"Iako je jasna i izričita zakonska obveza da se takav plan donosi u tekoćoj godini za narednu nama takvi planovi nisu bitni. Zadnja strategija za upravljanje državnom imovinom istekla je. Mi nemamo niti jedan dokument koji bi regulirao kako će se upravljati državnom imovinom, ali odluke se donose. Pred nama je nacionalizacija INA-e, privatizacija HEP-a... a što za to vrijeme radi Ministarstvo za upravljanje državnom imovinom. Ponaša se kao agencija za prodaju nekretnina", rekao je Grbin i dodao kako se to ministarstvo u ovavkvom obliku pokazalo potpuno nepotrebnim.
09:33 - I današnja sjednica Sabora započela je zahtjevima za stankom. Peđa Grbin stanku je zatražio zbog gospodarske situacije u RH. Živi zid zatražio je stanku zbog usporavanja rasta BDP-a. Ivan Lovrinović zatim je rekao da nema pravo na stanku, ali zamolio je potpredsjednika Sabora Sinišu Hajdaša Dončića da nakon stanke postavi jedno pitanje koje sigurno zanima građane. Nakon što mu je rečeno da to ne može napraviti, svoje je pitanje, upućeno predsjedniku Sabora, odlučio postaviti odmag.
"Zašto godinu i pol dana ne dolazi na dnevni red točka o izvještaju HNB-a. Tko štiti guvernera od negativnih kritika i neugodne rasprave u Saboru. Kako predsjednik Sabora skriva tu temu izuzetno važnu za građane", pitao je lovrinović.
Nikola Grmoja zatražio je zatim stanku zbog aktualne političke situacije. Sjednica se nastavlja u 9:45 sati.
Zbog maratonske sjednice plenarno zasjedanje počinje već u utorak
Zbog zaostataka na dnevnom redu, koji su rezultat prošlotjedne maratonske rasprave o izmjenama saborskog Poslovnika, Hrvatski sabor će ovog tjedna plenarno zasjedanje, umjesto u srijedu, početi već u utorak, a još se ne zna kada će i hoće li ovoga tjedna biti sjednica Odbora za Ustav na temu spornog Poslovnika, ali je gotovo izvjesno da se o tom dokumentu neće glasovati ovoga petka.
"Ono što mi tražimo imaju vijećnici lokalne samouprave", izjavio je Hini šef Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk poručujući vladajućima da će, ako tako žele, glasovanje o Poslovniku trajati i 15 sati.
Bauk: Dva ključna amandmana za odustajanje od ostalih
Na prijedlog Poslovnika je, kaže, podneseno 476 amandmana. SDP je od njih spreman odustati ako se s vladajućima dogovore oko dva ključna amandmana.
Traže da stanke po zahtjevima zastupničkih klubova, umjesto između 13 i 14 sati, ostanu kao i dosada - ujutro. Također, kako bi oporbeni prijedlozi brže dolazili pred zastupnike, traže da se u roku tjedan dana, temeljem potpisa minimalno 20 zastupnika, mora održati rasprava o onoj točki koja je na dnevnom redu više od trideset dana, s tim da jedan zastupnik mjesečno može potpisati samo jedan takav zahtjev.
Vladajući su, kaže, zasigurno svjesni da će u slučaju kompromisa prva na meti SDP-a biti Istanbuska konvencija.
"Ako se bude tjerao mak na konac onda ćemo mi za svaki idući zakon kojem se protivimo uputiti 500 amandmana, pa ćemo za svaki osjetljivi zakon glasovati petnaestak sati", poručuje Bauk.
Što se tiče glasovanja o Poslovniku, SDP-ovci će si rasporediti svatko po petnaestak amandmana. "Mi nećemo biti u dvorani, oni će pak morati biti u dvorani i držati kvorum kako bi ih odbijali, pa nema nikakvih problema", kaže ironično Bauk.
Reiner: Vjerujem da ćemo neke amandmane prihvatiti
Predsjednik Odbora za Ustav Željko Reiner priznaje kako je oporbeni filibuster (vremensko otezanje) legitiman, no smatra da to nije mudra odluka u odnosu na hrvatske građane.
Ne zna još kada će biti sazvana sjednica Odbora za Ustav a, po njegovim saznanjima, ovog petka uopće nije predviđeno glasovanje.
"Ne znam još kada će biti sazvan Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Moraju prvo službe napraviti tablice od svih tih pustih amandmana", rekao je Reiner Hini.
To s amandmanima je, kaže, isto što je oporba radila otežući prilikom rasprave o Poslovniku, pa je tako predložen "svaki amandman za jednu riječ ".
O tome je li HDZ spreman reterirati oko dva za SDP ključna amandmana zbog kojih tvrde da bi odustali od ostalih, Reiner kaže: "Na žalost, već se par puta dogodilo, jer SDP nije homogen, da se jedno dogovorimo s nekim ljudima tamo, a onda na glasovanju ispadne drugačije".
"Vjerujem da ćemo neke amandmane prihvatiti, a koji će to biti to ćemo tek vidjeti", rekao jer dodajući kako je većina njih besmislena i služi tome da se sjednica Odbora, kao i glasovanje, rastegne.
U petak nije predviđeno glasovanje o Poslovniku
U šumi amandmana koji služe za ometanje izglasavanja Poslovnika vjerojatno postoje i oni koji se mogu prihvatiti, no prvo treba kroz tu šumu proći, dodaje Reiner.
U vezi oporbenog filibustera kaže kako ne zna koliko im je to pametno. "Nas su građani poslali u Sabor da za njih donosimo korisne zakone. Od nas ne očekuju da 36 sati raspravljamo o Poslovniku, koji se tiče isključivo saborskih zastupnika", tvrdi Reiner.
Po njegovim riječima, u petak uopće nije predviđeno glasovanje o raspravljenim točkama, pa tako i o Poslovniku. "Mi u petak ne planiramo glasovanje, koliko ja znam, to nije ni bilo u planu", rekao je, a na pitanje hoće li ovog tjedna biti bar sjednica Odbora uzvraća: "I to ćemo vidjeti".
Plenarni radni tjedan zastupnici započinju u utorak raspravom o prijedlogu Zakona o uvjetima pružanja usluga carinskog zastupanja kojim se uređuje pitanje uvjeta po kojima osoba s poslovnim nastanom u Hrvatskoj u okviru registrirane djelatnosti može pružati usluge carinskog zastupanja u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj posluje 612 ovlaštenih carinskih otpremnika, tj. pravnih osoba koje obavljaju poslove zastupanja, te oko 2500 ovlaštenih carinskih zastupnika, odnosno fizičkih osoba koje kao zaposlenici carinskih otpremnika poduzimaju radnje carinskog zastupanja. U odnosu na postojeći pravni režim koji uređuje obvezu ishođenja tri vrste odobrenja, sada se predlaže urediti samo jednu vrstu odobrenja. (Hina)
