Rođeno 5,4 posto više djece

U statističkom izvješću o prirodnom kretanju stanovništva u 2005. godini navodi se da je rođeno 2.185 djece više nego godinu ranije, a od ukupnog broja 51,2 posto bili su dječaci i 48,8 posto djevojčice.

Pročitajte i ovo grad Xianu Kineska vlast mladencima dijeli srećke: "To nije samo početak sretnog bračnog života..." Živić: Nove vladine mjere nisu pronatalitetne

Novi podaci ukazuju na nastavak blagog porasta broja novorođene djece, koji je započeo 2004. godine. Tada je u odnosu na 2003. rođeno 639 djece više, što je bilo povećanje za 1,6 posto.

Broj živorođene djece u Hrvatskoj ni u 2005. nije dostigao brojku od 43.746 živorođenih, koliko je zabilježeno 2000. godine, nakon koje se u iduće tri godine bilježio stalni pad, ali je ipak nastavljen lagani porast broja djece započet 2004.

Najveći je bio udio prvorođene djece, njih 46,2 posto, drugorođene je bilo 34,2 posto, trećerođene 13,4 posto, a četvrto i više rođene djece bilo je 6,2 posto.

Prosječna starost majki pri prvom porodu kod nas je u blagom porastu već dugi niz godina. Primjerice, 1965. godine žene su u prosjeku prvi put rađale sa 23,4 godine, a 2005. sa 26,5 godina.

Iako je u 2005. godini rođeno više djece, ipak nije zaustavljen
negativan prirodni prirast jer je broj umrlih i dalje veći nego
rođenih, kao i prethodnih pet godina.

Tako je bilo 51.790 umrlih osoba prema 42.492 živorođenih, odnosno umrlo je 9.298 više nego se rodilo.

Demografi godinama upozoravaju da bi broj živorođene djece trebao biti znatno veći od sadašnjeg, odnosno trebao bi se povećati bar za 50 posto namjerava li Hrvatska za 50-ak godina imati sadašnji broj stanovnika.

Broj umrlih u 2005. godini bio je za 4,1 posto veći nego godinu ranije, a najviše je osoba, kao i ranijih godina, umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava, te novotvorina (tumora).

Od bolesti cirkulacijskog sustava umrlo je 57,1 posto žena i 43,5 posto muškaraca, dok je zbog novotvorina umrlo 28,8 posto muškaraca i 20,6 posto žena.

U 2005. godini umrlo je 242 dojenčadi, od čega ih je 60,3 posto umrlo u prvom tjednu života.

Smrtnost dojenčadi promatrana kroz duže razdoblje u Hrvatskoj je u značajnom padu. Tako je, primjerice, stopa smrtnosti dojenčadi, odnosno broj umrlih na 1000 živorođenih, 1965. godine iznosila 49,5, u 1985. godini 16,6, da bi 2005. godine bila smanjena na 5,7.