Dužnicima otpis znatnog dijela nabujale glavnice, bankama teret otpisivanja duga i pretvaranja kredita u eure, a državnom proračunu manje novca zbog poreznih olakšica koje bi banke dobile. Tako zasad izgleda neslužbena verzija modela Vladinog rješenja za slučaj švicarski franak. Dok su dužnici vrlo zadovoljni ovakvim rješenjem, banke ne žele ništa komentirati dok ne vide službeni prijedlog Banskih dvora.
Krešimir Žunić je 2009. uzeo kredit za stan u švicarskim francima jer nije mogao u eurima. Pretvaranjem kredita u eure računa da će mu se znatno smanjiti dug.
HNB: Neće biti znatnijeg nepovoljnog učinka na financijsku otpornost bankovnog sustava
'Uvelike prilagoditi ratu mojim mogućnostima, odnosno uskoro ocu troje djece dati nekakvu perspektivu da u nadolazećem periodu i ja njima mogu nešto omogućiti. Moja preostala glavnica, ako se izrealizira kako je sada navelo, bi sa nekih 700 tisuća kuna došla na 400 tisuća kuna', rekao je Krešimir.
Prema izračunu udruge Franak na stambenom kreditu iz 2007. godine na 30 godina, u vrijednosti 457 tisuća kuna, glavnica se nakon 8 godina otplate kredita pretvorila u 588 tisuća kuna po današnjem realnom tečaju švicarskog franaka.
Udruga Franak zadovoljna je modelom
Kada bi se kredit pretvorio u eurski, glavnica bi se smanjila na 405 tisuća kuna, to jest za 182 tisuće kuna. Udruga Franak zadovoljna je modelom.
'Sigurno će im se značajno pomoći. Njima će se vjerojatno smanjiti period otplate kredita u prvom redu, a anuiteti ne znam hoće li se značajno smanjivati. Mislim da neće u nekom velikom postotku, ali nama je glavnica bila najbitnija, ostalo se sve može rješavati kasnije', kaže Katarina Lucić iz Udruge. Na teret banaka bi se otpisalo 6 do 7 milijardi kuna, a to su izračuni i udruge Franak i Ministarstva financija.
HUB za sada bez komentara
Banke bi snosile trošak otpisa glavnice no država bi im to priznala kao poreznu olakšicu. Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) bez komentara dok Vlada službeno ne predstavi rješenje.
'Bilo kakav komentar bankovne industrije može se dati samo na temelju potpunog uvida u moguće rješenje. Stoga ćemo, ako i kada zaprimimo službenu informaciju od Vlade RH, pažljivo i detaljno razmotriti prijedlog rješenja te se potom očitovati i dati svoje komentare.' (HUB)
HNB: Neće biti znatnijeg nepovoljnog učinka na financijsku otpornost bankovnog sustava
I ekonomskim analitičarima je teško dati zaključak dok službeno ne budu poznati svi detalji Vladinog modela.
'Ako se uistinu pokaže da je ono što se danas spekulira nazvat ću to tako, bude uistinu u prijedlogu zakona. Onda se u ovom trenutku može reći da dužnici dobro prolaze, banke možda jednako tako dobro kao dužnici, možda za nijansu lošije, a da u toj priči najviši teret prelazi na državni proračun', smatra Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.
I Krešimir i udruga Franak smatraju da bi banke trebale podnijeti sav trošak pretvaranja kredita, a ne da se prevaljuje na državni proračun, to jest i sve ostale građane koji plaćaju porez.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
Još brže do
