HNB: Neće biti znatnijeg nepovoljnog učinka na financijsku otpornost bankovnog sustava

"Uz pretpostavku da bi se krediti nominirani u francima konvertirali u eurske i djelomično otpisala glavnica tako da se svaki kredit svede na iznos neotplaćene glavnice koji je jednak onome koji bi isti korisnik imao da je na isti dan uzeo kredit nominiran u eurima i uredno ga otplaćivao do danas, te činjenicu da bi teret troška djelomičnog otpisa glavnice snosile banke, Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi ukupan trošak za banke koje u svom portfelju imaju kredite nominirane u švicarskim francima mogao iznositi između 5,5 i 6 milijardi kuna, odnosno 11-12 posto njihova kapitala", navodi se u priopćenju objavljenom na internet stranici središnje banke.

Pročitajte i ovo predsjednička utrka Milanoviću se omaklo? Pogledajte s kakvim je sloganom Tuđman išao na izbore izrazile potrebu Milanović poručio Saboru: "Donesite ovu odluku o članicama NATO-a, to moramo učiniti"

Napominjući kako utjecaj na pojedinačne banke koje imaju značajan portfelj kredita nominiranih u švicarskim francima ne bi bio simetričan, iz HNB-a ocjenjuju kako bi se zbog predloženog djelomičnog otpisa njihova prosječna stopa ukupnoga kapitala smanjila otprilike za 1,5 postotnih bodova, odnosno da bi ona koncem godine mogla u prosjeku iznositi 21,6 posto.

Iz središnje banke ističu i kako njihovi preliminarni podaci, simulirani na temelju do sada dostupnih informacija, pokazuju da bi sve obuhvaćene banke i nakon provođenja te transakcije imale dovoljno kapitala da u cijelosti zadovolje regulatorne zahtjeve.

"Kako bi simulirani ukupan iznos zahtijevanog otpisa po predloženom modelu premašivao očekivanu godišnju dobit banaka u 2016., bankovni sustav u cjelini i većina pojedinačnih banaka ostvarili bi gubitak u toj godini. Ako se operativni rezultat banaka ne smanji, smanjenje kapitala moglo bi se u potpunosti nadoknaditi sredinom 2017. godine. Zbog gubitka u 2016. smanjio bi se iznos poreza na dobit koji bi banke trebale platiti u 2016. i 2017., a točnu simulaciju bit će moguće napraviti kada planirana regulativa bude detaljno razrađena", naglašavaju iz HNB-a.

Navode i kako činjenica da bi banke provele djelomičan otpis glavnica nakon konverzije kredita nominiranih u francima u eurske, koji bi iznosio 5,5 - 6 milijardi kuna, ima implikacije i na njihovu valutnu poziciju.

Za sve koji žele 'Za dom spremni' Milanović ima poruku

"Održavanje uravnotežene valutne pozicije zahtijevalo bi da banke kupe za kune 700 - 800 milijuna eura, što bi moglo utjecati na smanjenje međunarodnih pričuva Republike Hrvatske za cijeli ili značajan dio tog iznosa", zaključuje se u priopćenju središnje banke o mogućim implikacijama najavljenog rješenja za kredite nominirane u švicarskim francima.

Milanović: Jednom za sva vremena riješiti problem CHF kredita

Vlada priprema zakonski prijedlog o konverziji svih kredita u 'švicarcima' u euro, uz otpis dijela glavnice kredita, što je u četvrtak potvrdio i premijer Zoran Milanović koji je izjavio da se već mjesecima radi na novom zakonu o kreditima vezanim uz švicarski franak, kojim će se oni konvertirati u eure i tako 'jednom za sva vremena riješiti problem tih kredita'.

Premijer je podsjetio je kako se Vlada već dvije godine hvata u koštac s problemom kredita u 'švicarcima', prvo kroz smanjenje kamatne stope, a onda s fiksiranjem tečaja.

Rekao je se u izradi prijedloga vodila briga o brojnim detaljima, poput toga da se oni koji su uzeli kredit u drugoj valuti ne osjećaju zakinuti, kao i da se vagala osobna odgovornost, ali i nenadane okolnosti koje su nastupile zadnjih nekoliko godina. Kazao je kako se moglo ostati na postojećem rješenju zamrzavanja tečaja franka na 6,39 i da se onda prati taj tečaj, pa ako on krene padati da onda Vlada intervenira, ali željelo se omogućiti građanima da se okrenu planovima, budućnosti i rješavanju problema.

"Želimo jednom za sva vremena riješiti problem kredita u švicarskim francima", poručio je Milanović, izjavivši da se ne boji reakcije banaka, koje će nešto izgubiti, ali i dobiti kroz porazne olakšice.

U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) danas nisu htjeli komentirati najave Vladina prijedloga, napominjući kako u ovom trenutku nemaju službenih informacija o mogućem rješenju koje priprema Vlada te kako bankovna industrija komentar može dati samo na temelju potpunog uvida u moguće rješenje.

"Stoga ćemo, ako i kada zaprimimo službenu informaciju od Vlade RH, pažljivo i detaljno razmotriti prijedlog rješenja te se potom očitovati i dati svoje komentare", kažu u HUB-u. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook